Prvo su ljudi lovili divlje životinje zbog mesa. Onda su životinje počeli uzgajati na farmama. Sada su naučnici na korak do novoga prodora: uzgoja mesa u laboratorijima.
“Za šest mjeseci imaćemo prve ‘kobasice iz epruvete’”, izjavio je za New Scientist prof Mark Post sa Univerziteta Maastricht u Holandiji.
Post je jedan od pionira razvoja nove tehnologije “in vitro mesa” koji su se ove sedmice sastali na konferenciji u švedskom gradu Gothenburgu. On i njegovi saradnici dosad su uglavnom eksperimentisali sa svinjskim mesom. Iz svinjskih mišića izolovali bi matične stanice, a zatim ih hranili serumom iz fetusa konja. Naposljetku su dobili 2,5 centimetara duge i 0,5 centimetara široke trake svinjskog mesa. Dok je mišićno tkivo kod životinja crvene boje, “svinjetina iz epruvete” je blijede sive boje pa više sliči na tkivo lignje.
“To je zbog toga što u ‘mesu iz epruvete’ nema krvi i vrlo je malo mioglobina, proteina koji uz sebe veže željezo. Sada tražimo način kako da u meso umetnemo mioglobin kako bismo dobili boju”, pojasnio je Post i priznao da je okus “laboratorijskog mesa” još nepoznat.
Naime, prema holandskom zakonu, naučnicima nije dozvoljeno da probaju “in vitro meso”. “Tražimo odvažnu osobu koja će probati sintetičku svinjetinu. Ako se nitko ne javi, ja ću to učiniti”, našalio se Post koji sada uz pomoć donacija anonimnog filantropa radi na razvoju “govedine iz epruvete”.
“Pun sam nade i vjerujem da ćemo za godinu dana raspolagati i prvim ‘in vitro’ hamburgerima”, obećao je, naglasivši da bi cijena prvog “sintetskog hamburgera” mogla doseći 250.000 evra. No, Post predviđa da bi s vremenom proizvodnja “laboratorijskog mesa” pojeftinila tako da bi postala ekonomski isplativa.
Iako u prvi mah zvuči bizarno, nova tehnologija mogla bi biti rješenje za nekoliko problema. Prvo, svjetska će populacija idućih decenija nastaviti rasti pa će se do 2050. godine potrošnja mesa udvostručiti. To će velikim dijelom biti posljedica promjene prehrambenih navika u novim privrednim silama poput Kine, Indije i Brazila, gdje je konzumacija mesa u proteklih deset godina porasla 33 posto.
Drugo, uzgoj stoke i proizvodnja mesa izvor su emisije gasova iz staklene bašte, devet posto emisije ugljičnog dioksida i 18 posto ukupne emisije gasova iz staklene bašte povezano je s uzgojem stoke. Treće, ubijanje životinja radi hrane predstavlja i veliki etički problem, o čemu je slavni filozof i vegetarijanac Peter Singer napisao bestseler “Oslobođenje životinja”.
“‘In vitro’ meso biće jedini izbor koji će nam preostati. Kad jedemo hamburger, rijetko pomislimo da potiče od mrtve krave. Kad se naviknemo na sintetičko meso, nećemo ni razmišljati o tome da je uzgojeno u laboratoriji”, zaključio je Mark Post.