Nauka

Pratite nas na Google news

Sutra godišnjica smrti Alfreda Nobela

Sutra godišnjica smrti Alfreda Nobela
Foto: Wikimedia Commons | Sutra godišnjica smrti Alfreda Nobela
Srna

Sutra se navršavaju 123 godine od smrti švedskog hemičara Alfreda Nobela, koji je 1867. godine izumio dinamit.

Nobel je insistirao da dinamit bude korišćen isključivo u mirnodopske svrhe, a od ogromnog bogatstva koje je tim patentom zaradio ustanovio je Nobelovu nagradu, i to posthumno, kao nasljeđe za čovječanstvo, budući da nije imao vlastitih nasljednika.

Od 1901. godine, pet godina nakon smrti Alfreda Nobela, svake godine u Oslu se dodjeljuju Nobelove nagrade za mir, fiziku, hemiju, medicinu i književnost.

Nagrada za ekonomiju, koja se ne nalazi među osnovnih "Nobelovih pet" zapisanih u testamentu, dodjeljuje se od 1968. godine, kada je Švedska narodna banka obilježavala 300 godina postojanja.

Banka je tada donirala veliku sumu novca Nobelovoj fondaciji da uspostavi nagradu za ekonomiju, pa je priznanje za ekonomske nauke prvi put dodijeljeno sljedeće godine - 1969.

U testamentu koji je Nobel napisao godinu dana pred smrt navodi se: "Ovaj kapital, kojim će izvršitelj testamenta raspolagati u vrijednosnim papirima, trebalo bi da bude temelj za fond čija će godišnja kamata biti podijeljena kao nagrada onima koji su u protekloj godini učinili najviše koristi za čovječanstvo. Kamata će biti podijeljena na pet jednakih dijelova"...

Nobel je u svom testamentu napisao i da je njegova izričita želja da se pri dodjeli ne gleda na pripadnost naciji, već da nagradu dobije najzaslužniji.

Navedeno je i ko je zadužen za dodjelu nagrada - Švedska kraljevska akademija nauka određuje laureata iz oblasti fizike i hemije, kao i književnosti, Karolinski institut iz medicine, a posebni odbor Norveškog parlamenta imenuje dobitnika nagrade za mir.

Alfred Nobel rođen je 21. oktobra 1833. godine u Stokholmu. NJegov otac Imanuel bio je pronalazač (izumio je šperploču), ali bez novca da svoje ideje ostvari.

Alfredova porodica preselila se 1842. godine u Rusiju, gdje im se popravilo materijalno stanje. On je učio jezike i hemiju, a sa 18 godina otišao je na četiri godine u SAD, gdje je studirao i kratko radio kod DŽona Eriksona.

Posvetio se istraživanju eksploziva. Bio je veoma uspješan pronalazač, a njegovi pronalasci bili su raznovrsni i pokriveni sa 355 patenata.

Godine 1867. uspio je da sastavi eksploziv koji je mogao kontrolisati, pa ga je patentirao pod nazivom dinamit. Dinamitom i još jednim kasnijim patentom - praskavom želatinom, koji je bio moćniji i od dinamita, zaradio je bogatstvo koje je kasnije ostavio u nasljeđe.

"Predstavili su me kao `genija zla`, kao `trgovca smrću`, a ja sam samo radio za dobrobit čovječanstva. Jedini cilj mog života bio je širiti znanje, uvjeren da to znači prije svega širiti blagostanje", pisao je Nobel 1896. godine, pred kraj života, svom bratiću.

Godine 1884. izabran je za člana Švedske kraljevske akademije nauka, koja će kasnije birati dva laureta Nobelove nagrade, a 1893. dobio je i počasni doktorat Univerziteta u Upsali. U periodnom sistemu elemenata, hemijski element sa rednim brojem 102 nazvan je po njemu - nobelijum.

Veći dio svog život Nobel je proveo u Parizu, a 1891. preselio se u San Remo, u Italiji. Nekoliko godina kasnije kupio je fabriku oružja i željezaru "Bofors", izgradio vilu i pripremao se za selidbu u Švedsku. U planovima ga je spriječila iznenadna smrt zbog krvarenja u mozgu 10. decembra 1896. godine.  

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije