MOSKVA - Jedan broj Moskovljana umjesto karte za vožnju gradskim prevozom koristi ugrađen potkožni implantat.
Moskva je jedan od pet gradova, uz London, Hamburg, Bon i Minhen, u kojima se počela koristiti ova tehnologija u javnom prevozu.
Poznati biohaker i izvršni direktor njemačke kompanije "Digivel" Patrik Kramer prilikom jedne od svojih posjeta Rusiji 2016. godine ugradio je 15 čipova Rusima pod kožu.
Prema njegovim riječima, popularnost potkožnih implantata u zemlji raste, kao i u cijelom svijetu.
"Znatiželja je najrašireniji razlog za ugrađivanje čipova", kaže Kramer.
Prema statističkim podacima prodavaca čipova, u svijetu postoji između 30 i 50 hiljada ljudi koji žive sa potkožnim čipovima.
Rusi su ugradnju počeli nedavno. Jedan od prvih koji je to uradio u 2012. godini bio je Sergej Sorokin, sistemski administrator iz Moskve.
Takođe, 2015. godine inženjer Vlad Zajcev, zbog plaćanja vožnje stavio je pod svoju kožu NFC čip /komunikacija bliskog polja - kratkodometna bežična tehnologija koja omogućava kontakt između uređaja na udaljenosti od oko deset centimentara/.
Većina Rusa ugrađuje čipove veličine zrna iz SAD ili Kine. Potkožni implantat i sterilni set za usađivanje koštaju sto dolara.
Moguće ih je naručiti preko interneta, a pirsing majstor može da implantira čip za samo nekoliko sekundi.
Nakon toga možete otvarati vrata, otključavati pametni telefon, odlaziti na veb-stranice i razmjenjivati podatke jednim dodirom ruke, navodi "Ruska reč".
Proizvođači i korisnici tvrde da su čipovi sigurni, budući da su izrađeni od biokompatibilnog stakla i da ih tijelo ne odbacuje.
Po pravilu, čipovi se ugrađuju između palca i kažiprsta. To je mjesto rijetko izloženo fizičkom djelovanju i povredama, te nema nikakvih kosti ni tetiva.
Danas su korisnicima dostupni biomagneti za jagodice prstiju, antene za glavu i senzori potresa ugrađeni u prsa.