Nauka

U subotu godišnjica smrti Alberta Ajnštajna

U subotu godišnjica smrti Alberta Ajnštajna
Foto: N.N. | U subotu godišnjica smrti Alberta Ajnštajna

BIJELJINA - Njemački fizičar jevrejskog porijekla Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar novije epohe u fizici, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, umro je 18. aprila 1955. godine.

Studirao je matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu, gdje je dobio švajcarsko državljanstvo i oženio se srpskom matematičarkom Milevom Marić, koja je, prema novijim relevantnim istraživanjima, imala znatno veću ulogu u njegovom naučnom radu nego što se pretpostavljalo.

Vanredni profesor u Cirihu postao je 1909, a 1914. godine direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njemačko državljanstvo.

U Njemačkoj je živio do dolaska na vlast nacista 1933. godine, kad je emigrirao u SAD, gdje je i umro. Ajnštajn je 1905. godine objavio je specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativnosti.

Objasnio je 1905. godine zakon fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima.

Rasprave o sveobuhvatnosti i osnovanosti teorije relativiteta još traju, ali je u svakom slučaju njegov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka.

Djela: "Teorija Braunovih kretanja", "Elektrodinamika tijela u kretanju", "Osnovi opšte teorije relativnosti", "O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Evolucija fizike", "Moja slika svijeta", "Značenje relativnosti", "Ideje i mišljenja".

Ajnštajn je rođen u mestu Ulm, u Njemačkoj, 14. marta 1879. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije