Veliki izazovi pred ljudskim društvom uzrokovani su demografskim, ekonomskim, tehnološkim, socijalnim, klimatskim, ekološkim i svim drugim promjenama, koje prije svega dovode do trošenja postojećih resursa.
Svaki minut u svijetu se u prosjeku rodi 260 novih stanovnika, a umre 110, tako da je prosječan porast 160 stanovnika u minuti, što jasno pokazuje naglašene demografske promjene. Svjetska populacija ima blizu 7,3 milijarde stanovnika. Dnevne potrebe ishrane su oko 22 milijarde obroka dnevno ili osam biliona obroka godišnje. Ovo jasno pokazuje kojom brzinom čovjek mijenja prirodu oko sebe i na snažno narastajuće potrebe za hranom, pitkom vodom, energijom... Uzme li se u obzir da je u prethodnih 50.000 godina rođeno oko 108 milijardi stanovnika, to jasno pokazuje promjene koje su se dešavale samo u ovom segmentu.
Indukovane promjene su višestruke. Godišnje se u svijetu proizvede blizu 70 miliona automobila, emituje se oko 35 milijardi tona CO2. Pretpostavlja se da će zalihe nafte biti iscrpljene za narednih 40 godina. Zalihe i nedostupnost pitke vode i dalje su svjetski problem, jer oko 750 miliona ljudi još nema pristup čistoj vodi.
Rješenje ovih problema podrazumijeva uključivanje svih segmenata društva, a posebno intenziviranje naučno-istraživačkih aktivnosti. Naučno-istraživačka aktivnost je osnovni pokretač rasta i razvoja, radi zadovoljavanja različitih društvenih potreba, u cilju podizanja nivoa privredne aktivnosti i životnog standarda stanovništva. Uspješna budućnost neke zajednice podrazumijeva izgradnju tzv. društva znanja, prije svega adekvatno obrazovanje i inovativnost, kao i ekonomije znanja, koja se odnosi na stalnu proizvodnju novih, transfer postojećih znanja i njihovu komercijalizaciju.
Ulaganje u nauku i obrazovanje, razvoj univerziteta i naučno-istraživačkih institucija predstavlja najrentabilniju investiciju. Znanje je postalo faktor koji je važniji čak i od prirodnih resursa. Razlog je jednostavan: materijalni resursi se troše, a znanje se stalno kumulira i ono je preduslov za rješavanje mnogih izazova i problema sa kojima se suočava i sa kojima će se suočavati ljudsko društvo.
Na značaj istraživanja i razvoja ukazuju i podaci o izdvajanjima za ove namjene, jer su u 2014. godini procijenjena ulaganja u svijetu 1,6 biliona dolara uz visoku neujednačenost u distribuciji, jer 10 zemalja utroši oko 80% ovih izdvajanja, a tri zemlje USA, Kina i Japan više od polovine. Ulaganje u istraživanje i razvoj u svjetskim okvirima ima stalnu tendenciju rasta (stopa rasta izdvajanja u periodu od 1997. do 2012. godine iznosi 9,65%).
U eri globalizacije napredak nauke i tehnologije čine sticanje znanja, njegovu komercijalizaciju i produktivnu primjenu, neprekidno obnavljanje i povećanje, posebno važnim preduslovima za konkurentnu ekonomiju i stabilan razvoj društva u cjelini. Znanje je postalo dragocjeno dobro koje se skupo proizvodi, brižljivo čuva i požrtvovano njeguje. Danas, više nego ikada ranije, ulaganje u nauku, istraživanje i razvoj je ulaganje u budućnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.