Neostvariva želja za kojom čovječanstvo oduvijek čezne - vječni život - dobila je svoju opoziciju: sve brojniji pokret koji tvrdi da je vječnost loša stvar i da može da škodi i nama i planeti.
Filozofi, ekonomisti i analitičari tvrde da bi sa većom populacijom porasla i potražnja za resursima kao što su voda i nafta.
Takođe bi to imalo loše posljedice na zdravstveni sistem a struktura porodice bi bila zauvijek promijenjena - jer bi po nekoliko generacija bilo prisutno u isto vrijeme.
Neki još kažu da nam starost omogućava da se polako opraštamo od voljenih umjesto da ih iznenada napuštamo.
A ako bi se prosječan životni vijek produžio na par stotina godina, to bi značilo da će se i svjetska populacija udvostručiti ili čak učetvorostručiti.
U diskusiji vođenoj na sajtu theatlantic.com dr Benet Fodi, direktora Programa za etiku nove bionauke na Oksfordskom univerzitetu kazao je da je „nebo granica” kad je riječ o produžetku naše mladosti.
Dr Fodi, koji je pisao obimne radove na temu etike produžetka životnog vijeka, kaže da smo u posljednjih 150 godina produžili prosječan ljudski vijek sa 40 na 80 godina i da trend i dalje ide naviše.
Međutim, etičke posljedice su veoma složene i neki analitičari, poput Frensisa Fukujame, tvrde da ne treba da se igramo sa evolucijom.
Ako starimo, to je s razlogom i za naše dobro, kaže Fukujama.
Još jedan protivnik vječne mladosti je filozof Leon Kas koji kaže da kako neko postaje stariji on postepeno odlazi od nas, pa nećemo osjetiti oštar bol u slučaju njegove iznenadne smrti.
Dr Fodi dodaje da je već nepravedno da će, samo zato što je rođen u 20. vijeku, on živjeti duže od onoga ko je rođen u 19. vijeku. Jedino rješenje je da se omogući svakome da ima tu mogućnost, čak iako to znači prevazilaženje većih izazova.
„Bilo bi divno da svako može da doživi 150. Ali smrt je, ipak, neizbježna. Čak i ako riješimo sve medicinske probleme i dalje ćete svake godine imate šansu 1: 1.000 da umrete od nesrećnog slučaja.
Mislim da nikada nećemo doći do tačke vječnog života, čak ni do 1000 godina. Vjerovatno ćemo stići do prosjeka od 120-150 godina. Ideja da sada treba da se zadovoljimo prosjekom od 80 umjesto 120 godina mi je svakako bizarna, s obzirom da smo ne tako nedavno imali prosječan životni vijek od samo 40 godina”, zaključuje dr Fodi.