Higsov bozon fizičari ne vole nazivati Božjom česticom. Tvrde kako taj naziv zapravo skreće pažnju s onoga što ta čestica zapravo jest, a to nije religija.
A to je potvrdio i profesor fizike Ivan Puljak koji je i sam sudjelovao u otkriću ove čestice te danas na splitskom FESB-u održao predavanje o tome kako je do ovoga važnog otkrića zapravo došlo.
"Taj naziv je došao od jednog urednika knjige. Naš kolega koji je napisao knjigu o toj čestici, htio ju je nazvati 'prokleta čestica', jer je nikako nismo mogli pronaći. Onda mu je njegov urednik rekao, 'znaš što, ta prokleta čestica nije to baš dobro ime, ajde ti nju nazovi Božja čestica'. On je tako i učinio pa je to krenulo jednim tokom, koji na trenutke nije baš najsrećniji", rekao je Puljak.
Ivan Puljak je profesor fizike na FESB-u, koordinisao je rad od oko 100-tinak fizičara iz cijelog svijeta u potrazi za Higsovim bozonom. Ističe kako je ovo kruna rada koji traje već više od 20 godina, ali potvrda da je čestica koja određuje teoriju nastanka pronađena, čekaće se još dugi niz godina. Teorija o tzv. Božjoj čestici, odnosno hipotetskoj elementarnoj čestici kojom se objašnjava masa drugih čestica, postavljena je 1964. godine. Postavio ju je fizičar Piter Higs, ali do danas nije eksperimentalno dokazano njeno postojanje.