Nauka

Zašto neki ljudi nikad ne dobiju kovid, objavljena nova studija

Zašto neki ljudi nikad ne dobiju kovid, objavljena nova studija
Foto: Medi2Go/Pixabay | Zašto neki ljudi nikad ne dobiju kovid, objavljena nova studija
N.N.

Jedna od velikih misterija koja je proizašala iz pandemije kovida 19 - i ona koju još istražuju stručnjaci za zarazne bolesti - je zašto se neki ljudi zaraze kovidom, a drugi ne, čak i kada su jednako izloženi virusu.

Mnogi od nas poznaju cijela domaćinstva koja su se zarazila kovidom i morala se izolovati zbog pandemije, ali postoje i brojne priče parova, porodica i kolega u kojima su neki ljudi dobili virus, ali ne svi.

Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu u Londonu, rekao je za CNBC da studije pokazuju da vjerovatnost zaraze unutar domaćinstva nakon što je jedan slučaj pozitivan "nije tako visoka kao što možete zamisliti", piše Index.

"Nikad kovid" ljudi

Sve se više istraživanja posvećuje razlozima zašto neki ljudi nikada ne obolijevaju od kovida - takozvani "nikad kovid" ljudi.

Prošlog mjeseca Imperial College u Londonu objavio je novo istraživanje koje sugeriše da je manja vjerovatnoća da će se ljudi s višim nivoom T ćelija (vrsta ćelija u imunološkom sistemu) od virusa korona obične prehlade zaraziti SARS-CoVom-2, virusom koji uzrokuje kovid 19.

Dr Rhia Kundu, prva autorka studije s Imperialovog Nacionalnog instituta za srce i pluća, rekla je da "izloženost virusu SARS-CoV-2 ne rezultira uvijek infekcijom".

"Otkrili smo da visoki nivoi već postojećih T ćelija, koje tijelo stvara kada je zaraženo drugim ljudskim virusima korona poput prehlade, mogu zaštititi od infekcije kovidom", rekla je.

Međutim, Kundu je takođe upozorila da je to, iako važno otkriće, samo jedan oblik zaštite, a naglasila je da se niko ne bi trebao oslanjati samo na to. "Umjesto toga, najbolji način da se zaštitite od kovida je potpuna vakcinacija, uključujući dobijanje dodatne doze."

Lawrence Young, profesor molekularne onkologije na Univerziteta Warwick, rekao je u srijedu za CNBC da "postoji veliko zanimanje za ove slučajeve takozvanog nikad kovida - pojedinaca koji su očito bili izloženi bliskim kontaktima u svom domaćinstvu koji su zaraženi, ali koji su i sami otporni na infekciju".

Rekao je da rani podaci sugerišu da su te osobe prirodno stekle imunitet od prethodnih infekcija virusom korona obične prehlade. Otprilike 20 posto infekcija prehlade uzrokovano je virusom korona obične prehlade, rekao je, "ali zašto neki pojedinci održavaju nivo unakrsnog reaktivnog imuniteta ostaje nepoznato".

Osim što je stepen imuniteta osiguran prethodnim izlaganjem virusima korona - velikoj poridice virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti ili infekcija - nečiji status vakcinisanja protiv kovida takođe će vjerovatno biti faktor u tome hoće li neki ljudi biti osjetljiviji na kovid od drugih.

Uloga vakcine

Vakcinacija protiv kovida danas je široko rasprostranjeno u većini zapadnih zemalja, iako s varijacijama među stanovništvom u pogledu toga koja je vakcina protiv virusa korona primijenjena i kada.

Dopunske injekcije takođe se široko koriste, a mlađa djeca se vakcinišu u mnogim zemljama, jer se vlade trkaju u zaštiti što većeg broja ljudi od prenosive, ali manje klinički teške, varijante omikron.

Dokazano je da vakcina protiv kovida smanjuju teške infekcije, hospitalizacije i smrtne slučajeve te ostaju u velikoj mjeri učinkovita protiv poznatih varijanti virusa. Međutim, ona nisu 100% učinkovita u sprečavanju infekcije i imunitet koji pružaju s vremenom slabi, a donekle je ugrožen varijantom omikrona.

Andrew Freedman, akademik zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Cardiffu, rekao je za CNBC da je razlog zašto neki ljudi obolijevaju od kovida, a drugi ne "dobro poznat fenomen i vjerovatno se odnosi na imunitet od vakcinacije, prethodne infekcije ili oboje".

"Znamo da su mnogi ljudi zaraženi (uglavnom blagim) omikronom uprkos tome što su potpuno vakcinisani, uključujući buster. Međutim, vakcinacija još uvijek smanjuje mogućnost zaraze omikronom, a reakcije se razlikuju od osobe do osobe", dodaje.

Young sa Univerziteta Warwick rekao je da će, kada je riječ o različitim imunološkim odgovorima na kovid, "sigurno unakrsna reaktivna imunost od prethodnih infekcija virusom korona obične prehlade vjerovatno biti glavni pridonosilac, pogotovo zato što ti pojedinci mogu imati dodatne imunološke koristi od toga što su takođe bili vakcinisani".

Genetski faktor

Drugo pitanje koje se pojavilo tokom pandemije je zašto dvije osobe s kovidom mogu tako različito reagovati na infekciju; jedna može imati teške simptome, na primjer, a druga je asimptomatska. Odgovor bi mogao biti u našim genima.

"To je stvarno važno pitanje", rekao je Altmann s Imperial Collegea za CNBC.

Rekao je da su on i njegovi kolege proveli istraživanje, koje će uskoro biti objavljeno, o imunogenetici (u suštini, o odnosu između genetike i imunološkog sistema) i infekciji kovidom, te su otkrili da varijacije među imunološkim sistemima ljudi "čine razliku, barem u smislu hoće li neko dobiti simptomatsku bolest ili ne".

Istraživanje je usredotočeno na različite gene HLA (humani leukocitni antigen) i razmatra kako oni mogu uticati na nečiji odgovor na kovid, s tim da je za neke HLA tipove manje ili više vjerovatno da će doživjeti simptomatsku ili asimptomatsku infekciju, rekao je.

"Ključni geni koji kontrolišu vaš imunološki odgovor nazivaju se HLA geni. Oni su važni za određivanje vašeg odgovora na zarazu kovidom. Na primjer, ljudi s genom HLA-DRB1*1302 imaju značajno veću vjerovatnost da će imati simptomatsku infekciju", dodao je Altmann.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije