Prije desetina hiljada godina, dok su moderni ljudi naseljavali teritorije Evrope i Azije gdje su živeli neandertalci, došlo je do međusobnog parenja, ali uglavnom u jednom smjeru - muški neandertalci su imali potomke sa precima ženama moderne ljudske vrste, pokazalo je novo istraživanje genetskih analiza.
Ukratko
- Novo genetsko istraživanje ukazuje da je protok gena bio pretežno u jednom smjeru.
- U ljudskom genomu nedostaju dijelovi neandertalske DNK na X hromozomu.
- Analiza navodi da X hromozomi neandertalaca imaju 62% više DNK modernog čovjeka u odnosu na druge hromozome.
Šta pokazuje X hromozom i zašto je važan
Naučnici objašnjavaju da zbog ovakvog obrasca danas u ljudskom genomu nedostaju dijelovi neandertalske DNK na X hromozomu, dok neandertalci imaju više ljudske DNK u svojim X hromozomima, navedeno je u studiji koja je objavljena u časopisu "Science".
Stručnjaci ističu da to ukazuje na polnu pristrasnost u praistorijskim susretima između dvije vrste, prenosi "Gardijan".
"Pronašli smo obrazac koji ukazuje na polnu pristrasnost: protok gena se odvijao pretežno između neandertalskih muškaraca i anatomski modernih ljudskih žena", rekao je autor istraživanja Aleksandar Plat.
Kada su se vrste razišle i kako je došlo do susreta
Preci modernih ljudi i neandertalci razišli su se pijre oko 600.000 godina.
Tokom migracija iz Afrike ka sjevernim teritorijama, grupe su se susretale i razmjenjivale segmente DNK.
Danas, ljudi neafričkog porijekla nose nekoliko procenata neandertalske DNK, dok je kod osoba afričkog porijekla prisutna u manjoj mjeri.
Ključni nalaz studije i moguća objašnjenja
Analiza je pokazala da X hromozomi neandertalaca imaju 62 odsto više DNK modernog čovjeka u poređenju sa svojim drugim hromozomima, dok je raspodjela u ljudskim genomima obrnuta.
Pošto žene imaju dva X hromozoma, a muškarci jedan, rezultat sugeriše da su muški neandertalci češće imali potomstvo sa ženama ljudske vrste nego obrnuto.
"Preferencije parenja pružile su najjednostavnije objašnjenje", rekao je Plat.
On je istakao da otkrića ne ukazuju na to da su određeni neandertalci ili žene ljudske vrste bili posebno privlačni, već da je jedan smjer parenja bio češći ili "manje loš" od drugog, prenosi Tanjug.