KOTOR VAROŠ - Na prostoru kotorvaroške opštine, u zaseoku Stolići, nalazi se jedinstven prirodni fenomen žuta bukva, koja je stara više od tri vijeka. Njeni žuti listovi ostavljaju prolaznike bez daha, a stojeći ispred nje dobijete osjećaj da se nalazite u nekom čarobnom svijetu, baš kao iz Tolkinovih knjiga.
Ovo stablo nije usamljeno, naprotiv, čak ima i svoje kćerke, odnosno jednu koja je stara oko 90 godina, a koja se nalazi oko dva kilometra od nje. Kako kažu mještani, njeno sjeme su prenijele ptice.
Najmlađa među njima je mlada bukvica od dvadesetak godina, a nalazi se u neposrednoj blizini majke bukve. Naime, ovo drvo je karakteristično po svojim žutim listovima koji počinju da pupaju u proljeće i takvi su sve do kasne jeseni. Njen značaj prepoznala je Vlada Republike Srpske, koja je 2012. godine donijela odluku da se žuta bukva, kao dendrološki raritet, proglasi zaštićenim područjem treće kategorije - spomenikom prirode. Njenu zaštitu je tada preuzela kao staratelj opština Kotor Varoš, koja je upravljanje povjerila Privrednom društvu Eko-etno selo "Žuta bukva".
Njeno stablo je veoma staro, pravilne i široko granate krošnje, a od obične bukve razlikuje se po boji listova i grančica, jer su njeni listovi veoma žuti i sjajni, a grančice su crvenkaste boje.
Ekipa "Nezavisnih novina" uvjerila se na licu mjesta da ova bukva zaslužuje svoju priču, jer to je bio prizor koji razgali dušu i nikog ne ostavlja ravnodušnim.
Gledajući prirodne ljepote koje okružuju ovu ljepoticu staru tri vijeka, sa laganim povjetarcem koji dolazi iz njenog pravca, čovjek se zapita šta bi sve ovo čarobno drvo moglo da ispriča kada bi bilo u mogućnosti.
Njeni listovi svoj sjaj najviše dobijaju kada ga obasjaju sunčevi zraci jer tada čarobna boja dobija najintenzivniji sjaj, te imate osjećaj da gledate u zlatnike koji su upravo izašli iz kovačnice.
Ranko Gavrilović, upravnik Eko-etno sela "Žuta bukva", pod čijom je nadležnošću ovaj spomenik prirode, potvrdio je u razgovoru za "Nezavisne novine" da je stablo žute bukve jedinstveno u Evropi.
"Imamo tu privilegiju da se ovaj dragulj nalazi baš kod nas. Koliko mi raspolažemo informacijima bila su još dva ovakva stabla: jedno u Vlasenici i jedno u Kanadi, ali su oba izumrla", rekao je Gavrilović.
"Ona ima svoju genetiku, odnosno kćerku staru oko 90 godina, koja se nalazi oko dva kilometra od nje. Prema riječima stručnjaka, njeno sjeme su prenijele ptice i ona se nalazi u bukovoj šumi, te je jedinstven prizor sa svojim žutim listovima", rekao je Gavrilović.
Kako dodaje, tu je i najmlađa među njima, odnosno jedna mlada bukva koja ima oko 20 godina.
"Mjesto na kojem se nalazi ova bukva je ograđeno te ispod nje svake godine ima veliki broj novih sadnica, odnosno ima dosta ponika koje su spremne za kalemljenje", rekao je Gavrilović.
Ova ljepotica je uspjela sve ove godine da se sačuva zahvaljujući mještanima ovog sela koji su je očuvali, odnosno čuvanje su prenosili sa koljena na koljeno.
Kako Gavrilović ističe, ovo bi mogao biti veliki turistički potencijal za ovaj kotorvaroški kraj.
Upravo iz turističkih razloga postoji i istoimeno etno selo, koje pretenduje da postane veliki turistički centar.
"Ja sam određen za upravnika za period od 20 godina, te sam svjestan da ovo može da privuče turiste iz svih krajeva svijeta", rekao je Gavrilović.
Prema njegovim riječima, potrebna je veća zainteresovanost države za uređivanje ovog spomenika prirode, kako bi se on podigao na viši nivo.
"Da bi ovo mjesto postalo turistički dragulj potrebno je uređivanje staza, kako za šetnju, tako i za kvadove i bicikliste. Parcela na kojoj se nalazi ovo stablo ima oko pet dunuma te bi bilo dobro da pokušamo da okalemimo ovo stablo po čitavoj parceli kako bismo dobili plantažu žute bukve, koja bi takođe bila veoma privlačna za turiste", rekao je Gavrilović.
Kako ističe, potencijala za presađivanje ove bukve ima, jer ona svake godine u proljeće ima veliki broj novih sadnica, a plantaža žute bukve bi bila nešto što bi ostalo za sve buduće generacije.
"Ovaj spomenik prirode nalazi se 14 kilometara od Kotor Varoša i oko 50 kilometara od Banjaluke, što uopšte nije previše, s uređivanjem putne signalizacije, kao i ovog dijela sela u kojem se ona nalazi, te bi mogao biti pravi turistički dragulj", rekao je Gavrilović.
Da je ovo pravi dragulj prirode potvrđuje i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske koji održava ovaj spomenik prirode, te pokušava da prenese sadnice u najveći grad Srpske, kako bi buduće generacije šetale alejom žute bukve.
"Zavod je taj koji je u kontaktu sa nama, te oni svake godine u proljeće dolaze ovdje i rade sve što je potrebno za održavanje. Oni su jedan dio ovih sadnica odnijeli u Banjaluku da pokušaju", rekao je Gavrilović.
Kako ističe, njihova želja je da se ova ljepota prenese u sve dijelove Srpske, ne samo u Banjaluku, nego u svaku opštinu, i onda bismo tek imali po čemu da budemo poznati.
Kako je za "Nezavisne novine" kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Zavod je već nekoliko puta intervenisao u vezi s bukvom jer je imala neke citopatološke probleme, koji su uspješno riješeni.
"Mi želimo da ovaj prirodni spomenik sačuvamo u potpunosti. Ona je ograđena te na taj način čuvamo njen mladi ponik", rekao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, njihova želja je da se ova ljepotica prenese dalje.
"U saradnji s Institutom za generičke resurse izuzeli smo njene plemke, odnosno pokušavamo da je vegetativno razmnožimo", rekao je Kovačević.
Kako ističe, trenutni rezultati nisu optimistični jer se od 22 ukalemljenja jedinke samo jedna primila.
"Kalemljenje bukve je veoma neizvjestan posao, a mi ćemo pokušati ponovo da uradimo isto. Ako ne bude išlo onda nam jedino preostaje opcija da se sakupi njeno sjeme u godini punog uroda i da pokušamo da iz sjemena proizvedemo sadni materijal koji bi kasnije bio proširen kroz aleje", kazao je Kovačević.
Kako kaže, sve što se trenutno radi su neke vrste eksperimenta kako bi na pravi način vidjelo koja je najbolja opcija za njeno prenošenje dalje.
"Zajedno s Institutom se dogovaramo o svim koracima, ali sve uz nadzor 'Tamarisa', jer je on prije mnogo godina prvi proizveo i zaštitio taj njen klon, te jedino on ima mogućnost proizvodnje i prodaje njenih sadnica", kazao je Kovačević.
S obzirom na to da se u neposrednoj blizini nalaze dvije mlade bukve, Kovačević objašnjava da se oko nje sjeme vrlo lako prenosi.
"Mi radimo kalemljenje njenih sadnica na običnu bukvu, a to je veoma težak proces i nije jednostavno. Mi smo to znali, ali smo htjeli da vidimo da li možemo na takav način proizvesti sadni materijal", kazao je Kovačević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
