Naučnici su slučajno otkrili neobičan ekosistem duboko ispod antarktičkog ledenog šelfa Filchner-Ronne, na mjestu na kojem se nije očekivalo da može postojati mnogo života, piše "Wired".
Geolog James Smith iz British Antarctic Surveyja i njegov tim bušili su 2021. godine kroz gotovo 800 metara leda kako bi došli do sedimenta morskog dna.
Nakon 20 sati topljenja leda spustili su kameru i instrument za prikupljanje uzoraka. Iako se instrument više puta vratio prazan, snimak kamere otkrio je nešto neočekivano veliku stijenu prekrivenu spužvama i drugim organizmima.
"Bilo je nevjerovatno", rekao je Smith, opisujući veliku stijenu usred relativno ravnog morskog dna.
Biolog Huw Griffiths, takođe iz British Antarctic Surveyja i glavni autor istraživanja, na snimku je prepoznao spužve, životinje s drškom i moguće hidroide. Posebno je neobično to što se stijena nalazi oko 260 kilometara od otvorenog mora i stotinama kilometara od područja koja bi mogla biti izvor hrane.
Problem je u tome što ove životinje žive pričvršćene za stijenu, pod gotovo 800 metara leda, bez sunčeve svjetlosti i mogućnosti da odu u potragu za hranom.
"Najgora stvar na mjestu gdje nema mnogo hrane i gdje je ona vrlo sporadična jeste biti nešto što je zalijepljeno za jedno mjesto", rekao je Griffiths.
Naučnici pretpostavljaju da hrana do ovog izolovanog ekosistema možda dolazi morskim strujama. Organski materijal iz produktivnih područja mogao bi putovati stotinama kilometara vodoravno, umjesto da se, kao u većini dubokomorskih ekosistema, spušta vertikalno s površine.
Ovu mogućnost podržava i Rich Mooi, kustos zoologije beskičmenjaka i geologije u California Academy of Sciences, koji nije učestvovao u istraživanju.
Prema njegovom objašnjenju, hlađenje antarktičke vode čini je gušćom, zbog čega tone i pokreće strujanje vode prema van. Povratne struje mogle bi donositi organski materijal čak i na mjesta udaljena stotinama kilometara.
Istraživači zbog nedostatka fizičkih uzoraka još ne znaju čime se životinje hrane, koliko su stare niti postoje li tamo ribe i drugi predatori. Antarktičke spužve mogu živjeti veoma dugo, pa je moguće da je riječ o veoma starom ekosistemu.
Moguće je i da ova stijena nije izuzetak. Antarktički ledeni šelfovi pokrivaju oko 1,45 miliona kvadratnih kilometara, dok su naučnici do sada istražili područje ispod njih veličine svega približno jednog teniskog terena.
"Postoji mogućnost da bi se neki od tih velikih ledenih šelfova u budućnosti mogli urušiti i da bismo mogli izgubiti jedinstveni ekosistem", upozorio je Griffiths.
Otkriće zato otvara mogućnost da se ispod antarktičkog leda kriju i drugi, do sada nepoznati ekosistemi, ali i pitanje hoće li ih naučnici uspjeti istražiti prije nego što promjene u njihovom okruženju ugroze ta staništa, piše dnevno.hr