Programi

Japanci još uveliko koriste faks, kasete i diskete

Japanci još uveliko koriste faks, kasete i diskete
Japanci još uveliko koriste faks, kasete i diskete
N.N.

Iako niko ne voli robote kao Japanci, oni i dalje koriste fakseve u kancelarijama.

Japan prati reputacija zemlje fascinirane robotima i najnovijim tehnološkim dostignućima, ali ako uđete u većinu kancelarija tamo, ostaćete u šoku. 

Naime, velike kompanije potpuno normalno koriste 10 godina stare softvere, audio kasete i faks uređaje. Čak i tehnološki vizionari poput Sonyja i dalje koriste faks, kojeg mnogi moderne zapadnjačke kancelarije više ne posjeduju.

"Japanske firme uopšte zaostaju za stranim kompanijama za pet do 10 godina, kad pričamo o usvajanju modernih tehnoloških dostignuća, posebno onih iz sofverske industrije", kaže Patrik Mekenzi, direktor Starfightera, softverske kompanije koja sarađuje s Tokijem i Čikagom, te dodaje da je japanski tempo razvoja zaleđen.

Svakom posmatraču će se činiti čudnim što zemlja koja je razvila prvi svjetski sistem plaćanja bez kontakta, superbrzi voz-metak i Sony walkman, te ima jednu od najboljih internet struktura na svijetu, a gdje gotovo sve možete plaćati pomoću smartphonea, ne koristi te tehnološke pogodnosti koje su na na zapadu najnormalnije, poput Skypea ili Dropboxa.

99.7 odsto tržišta drže male i srednje velike firme

Joji Otokozava, predsjednik konsultantske IT kompanije smještene u Tokiju objašnjava da je Japan velikim dijelom digitalno nepismen jer državom vladaju male firme, a ne međunarodne. 

Naime, 99.7 odsto od japanskih 4.2 miliona kompanija čine mala ili srednje velika preduzeća, tvrdi ondašnje Ministarstvo privrede, trgovine i industrije. Dakle, trećom najvećom ekonomomskom silom svijeta upravljaju mali preduzetnici, a ne giganti koje poznaju svi izvan Japana.

 

A velik broj tih malih poslovnih carstava je konzervativnih stavova, pa koriste poštanske sandučiće ili fakseve za komunikaciju.

"Ponekad još dobivamo rukom pisane fakseve, što znači da firme ne koriste čak ni Word", kaže Otokozava.

Doduše, čak i neke velike, globalne, moderne kompanije kao da su zapele izvan dosega digitalizacije, iako nito neće o tome otvoreno progovoriti, zbog pripadnosti kulturi koja jako cijeni vjernost poslodavcu.

Pa ipak BBC je uspio, zagarantovavši anonimnost, doći do nekoliko izjava radnika poznatih firmi. 

Imaju malu nezaposlenost, ali gube na tržištu inovacija

"Na kraju jednostavno prihvatite činjenicu da firma koja se ponosi imidžem stečenim zbog najnovijih tehnoloških postignća tjera radnike da koriste elektronsku poštu koja izgleda kao da je 'ispala' iz 1997. godine", kaže tako jedan anonimac.

Drugi je dodao da su za internu komunikaciju morali koristiti Cyboz - program koji dopušta samo slanje teksta i ima jako malo mjesta na serveru, "pa smo morali brisati ili prebacivati staru poštu svakog mjeseca".

Mnogi i dalje podatke spremaju na diskete i šalju ih putem pošte, a formulari se moraju ispunjavati ručno. Kad bi pak netko spomenuo korištenje novih alata, bio bi ismijan.

"Uglavnom nam je zabranjeno instaliranje novih softvera koji bi nam olakšali posao", kaže jedan anonimni sagovornik.

Sve to zajedno moglo bi objasniti zbog čega se japanske firme susreću sa sve većom krizom produktivnosti, kakva na zapadu ne postoji.

A dok se Japanci pribojavaju krađe podataka i hakovanja, pa ostaju zaleđeni u prošlosti, njihovo mjesto pomalo preuzimaju oni koji se ne libe isprobati sve novo na tržištu, te naći ono što će im olakšati posao.

Na taj način se oni pak šire i polako preuzimaju industriju u kojoj je dosad briljirao zastarjeli Japan.

(N.N./BBC)

Najčitanije