Linux operativni sistem, tačnije kernel ili jezgro tog operativnog sistema, danas proslavlja 25 godina postojanja.
25. avgusta 1991. godine, američko-finski programer Linus Torvalds na internetu je objavio legendarnu poruku u kojoj je najavio projekat, tvrdeći da mu je Linux “samo hobi i da neće biti veliki kao GNU”. Iste je godine na internetu objavio izvorni kod i pozvao programere da mu se pridruže u razvoju.
Kako piše Ars Technica, uoči 25. godišnjice, Linux Foundation objavila je izvještaj koji analizira posao koji je u proteklih deset godina na razvoju jezgra odradilo više od 13.500 developera, kao i najnovije trendove u korišćenju.
Preko 13.500 developera iz više od 1.300 firmi
Linux je danas daleko veći i profesionalniji nego što je to njegov začetnik mogao da pretpostavi. Na Linuxu je ogroman dio internet infrastrukture, korporativnih data centara, internet strranica, na njemu se vrti najrašireniji mobilni operativni sistem Android i gotovo svi najbrži superračunari na svijetu.
Francuska policija je uštedila milione dolara tako što je kompletnu računarsku infrastrukturu s Microsoft Windowsa prebacila na Ubuntu Linux/Debian OS, koji na svojim računarima ima desetine miliona ljudi.
Impresivna lista kompanija
Samim tim, više od 13.500 developera u više od 1.300 kompanija doprinijelo je razvoju Linux jezgra, otkako je Git omogućio detaljno praćenje. Od posljednjeg izvještaja, oko pet hiljada developera iz 400 kompanija je dalo svoj doprinos razvoju, polovina njih po prvi put.
U Top 10 kompanija koji podržavaju razvoj Linux kernela je dosta impresivna lista koju čine Intel, Red Hat, Samsung, SUSE, IBM, Renesas, Google i mnogi drugi.
Na juče otvorenoj konferenciji LinuxCon NA u Torontu, izvršni direktor Linux Foundationa Džim Zemlin je kazao da je “Linux najuspješniji softverski projekat u istoriji”. Zemlin je istakao da nije samo impresivno prihvatanje Linuxa, nego i tempo kojim se razvijao.
“10.800 dodatih linija kodova, 5.300 uklonjenih ilnija kodova, 1.800 izmjenjenih linija kodova, svakoga dana, 365 dana u godini svake godine, i tempo se i dalje ubrzava”, kazao je.
Sve manje volontera, sve više profesionalaca
O rastu njegove važnosti možda najbolje svjedoči činjenica da je Linux postepeno s volontera prešao, na premoćni udio plaćenih developera koji rade na razvoju. Prema izvještaju fondacije, volumen doprinosa njihovom razvoju od strane naplaćenih dobrovoljaca u padu je već godinama.
U 2012. godini, developera koji su volonterski razvijali Linux bilo je 14,6 odsto, u 2014. godini 11,8 odsto, a prema posljednjim podacima, udio neplaćenih developera danas iznosi 7,7 odsto. Kako piše Ars Technica, razlozi takvog pada su mnogobrojni, ali onaj odlučujući vjerovatno je krajnje jednostavan: potražnja za takvim developerima je ogromna, pa svako ko zna da kodira neće imati problema s pronalaskom plaćenog posla.
(Telegram)