Programi

Srpski naučnik na korak do izuma kvantnog računara?

Srpski naučnik na korak do izuma kvantnog računara?
Srpski naučnik na korak do izuma kvantnog računara?
Blic.rs

Kvantni kompjuter koji bi mogao da uradi u sekundi ono za šta bi klaisčnom računaru trebalo 1.000 godina neostvareni je san nauke. Ipak, šestoro svjetskih stručnjaka, među kojima je i jedan Srbin, prof. dr Vladan Vuletić, na pragu su da to učine.

Vladan Vuletić, srpski naučnik sa Instituta tehnologije u Masačusetsu (MIT), u šestočlanom timu koji čine istraživači iz Kine, Amerike, Rusije, Japana i Austrije, otkrio je optički tranzistor i time se više nego iko do sada približio izumu kvatnog računara.

- Običan tranzistor je sprava gdje jedna mala struja, ili mali broj elektrona koji čine struju kada se kreću, kontroliše jednu veću struju. Takve električne tranzistore možete naći svuda – u svakoj električnoj spravi, u svakom kompjuteru. Naučnici su dugo razmišljali da li je moguće napraviti i optičke tranzistore, gdje bi jedan slabiji izvor svjetlosti ili čak jedan jedini foton, kako se zovu čestice koje čine svjetlo, mogao da kontroliše jedno jače svjetlo ili laserski zrak. Takvi optički tranzistori bi mogli da budu znantno brži od običnih električnih tranzistora i da troše manje energije - objašnjava za “Blic” prof. dr Vladan Vuletić.

On i njegov tim uspjeli su u toj namjeri i napravili takav optički tarnzistor gdje samo jedan jedini foton (čestioca svjetlosti) može da uključi ili isključi laserski zrak. O ovom otkriću ubrzo su počeli da izvještavaju mediji iz svih krajeva svijeta i da bruje stručnjaci u svjetskim naučnim krugovima, jer je postojalo jasno da se srpski naučnik približio onome što već decenijama unazad mnogima nije uspjelo ni poslije brojnih pokušaja. Ukratko rečeno - nikad nismo bili bliže realizovanju kvatnog računara koji i dalje spada u domen naučne fantastike.

- Da bi se tranzistor koji smo otkrili upotrijebio u kvantnom kompjuteru, biće potrebno da se sistem minijutarizuje i ujednostavi. Naš tranzistor koristi hladne atome koji se nalaze na -273 celzijusa, blizu apsolutnoj nuli. Takvi atomi se kreću tako sporo da nisu brži od mrava - kaže Vuletić.

Na projektu su, dodaje on, radili oko godinu dana. Bilo je neizvjesno sve do samog kraja, ali nisu odustajali.

- Istraživanja obično počinju nekom idejom iz kvantne mehanike koja izgleda obećavajuća na papiru, a da li će funkcionisati u eksperimentu gdje uslovi nisu idealni, obično se ne zna dok se ne pokuša. Ovog puta je funkcionisalo. Niko ne zna da li će ikad biti moguće realizovati kvantni kompjuter. Poznati fizičar Ervin Šredinger je jednom opisao mačku koja po kvantnoj mehanici može da istovremeno bude i živa i mrtva. Kvantni kompjuter nije tako kompleksan sistem kao mačka, ali možda nije moguće sagraditi tako veliku mašinu koja funcioniše po pravilima kvantne, a ne klasične mehanike. Ali čak ako nije moguće realizovati u praksi kvantni kompjuter, u svakom slučaju naučićemo dosta o kvantnoj mehanici i o prirodi u tom pokušaju - zaključuje srpski naučnik.

Učio od dva Nobelovca

Vladan Vuletić diplomirao je i doktorirao u Minhenu u Njemačkoj, kod prof. Teodora Henša koji je kasnije (2003. godine) dobio Nobelovu nagradu za fiziku. I to nije jedini Nobelovac od koga je učio. U Kaliforniji, na Univerzitetu Stenford, radio je sa Stivenom Čuom koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1997. godine. Vuletić je 2000. dobio profesuru na Stenfordu i MIT-u, a 2003. godine je prešao na MIT. Iz Srbije je otišao kao dijete sa četiri godine, odrastao je u Njemačkoj, ali redovno putuje u Srbiju, odakle mu je i žena.

- Pokušavam i da održavam saradnju sa naučnicima iz Srbije, posebno sa Instituta za fiziku u Beogradu, i nekoliko studenata i naučnika iz Srbije su radili sa nama na raznim projektima na MIT-u - kaže on.

Najčitanije