Tim misije Vojadžer 1 shvatio je još 14. novembra da je svemirska letjelica prestala da šalje naučne podatke nakon što se antena Mreže za duboki svemir (DSN) NASA u Kanberi zaključala na letjelicu i primila noseći signal, koji se koristi za prenos podataka, ali bez ikakvih podataka.
Ovo je objavila američka svemirska agencija NASA u danu kad je Vojadžer 1 postigao još jedan istorijski uspjeh – udaljen je od Zemlje jedan svjetlosni dan, što je potvrđeno i na sajtu NASA.
Inženjeri rade na utvrđivanju uzroka problema i narednih koraka.
Iako letjelica trenutno ne šalje inženjerske niti naučne podatke, tim je uspio da potvrdi da ona radi na udaljenosti od jednog svjetlosnog dana od Zemlje, odnosno na oko 25,9 milijardi kilometara, koristeći noseći signal i proračune putanje.
„To što je Vojadžer 1 prešao jedan svjetlosni dan je još jedan istorijski poduhvat izvanrednog putovanja punog otkrića“, poručio je Dejv Galager, direktor Laboratorije za mlazni pogon (JPL) pri NASA, koja rukovodi misijom Vojadžer.
Prisustvo nosećeg signala znači da računar za kontrolu položaja i artikulacije letjelice Vojadžer 1 obavlja svoj posao kako bi letjelica ostala usmjerena ka Zemlji, kao i da njena antena i oprema za emitovanje i dalje rade.
Izostanak podataka ukazuje na to da je problem u računaru na letjelici zaduženom za prikupljanje podataka iz različitih podsistema letjelice, uključujući naučne instrumente, i njihovo pretvaranje u odgovarajući format za slanje na Zemlju.
Analiza problema na obje letjelice Vojadžer, čak i onih manjih, dugotrajan je proces zbog udaljenosti sondi od Zemlje. Radio-talasu, koji predstavlja oblik nevidljive svjetlosti, potrebno je 24 sata da stigne do sonde, a svakom signalu koji ona pošalje potrebno je 24 sata da stigne do Zemlje, navodi NASA. Zbog toga otkrivanje uzroka problema može trajati sedmicama ili duže.
Sličan problem i 2023.
Vojadžer 1 je 2023. godine imao sličan scenario u kojem su kontrolori na Zemlji primali noseći signal, ali ne i podatke sa letjelice.
Taj problem je izazvao jedan od računara na letjelici, a iskustvo koje je inženjerski tim misije stekao u rješavanju tog ranijeg problema sada usmjerava njihov pristup trenutnom problemu.
Tim trenutno istražuje da li postoji bilo kakva veza između sadašnjeg problema i kratkog prekida komunikacije koji je Vojadžer 1 imao u oktobru, kada je misija izgubila svaki kontakt sa letjelicom na oko 48 sati. Letjelica je sama ponovo uspostavila komunikaciju i radila je normalno do 14. novembra.
Lansirani 1977. godine, Vojadžeri su već trajali duže i pružili daleko više naučnih saznanja nego što je iko smatrao mogućim. U misiji očekuju da će na kraju izgubiti obje letjelice usljed nerješivih inženjerskih problema, ali takođe planiraju da učine sve što mogu kako bi one nastavile da rade i šalju naučne podatke što je duže moguće.
NASA i tim misije obilježiće istorijsku prekretnicu od jednog svjetlosnog dana čim misija primi signal letjelice.
Inženjeri misije znaju udaljenost sonde od Zemlje na osnovu modela putanje zasnovanih na višegodišnjim mjerenjima. Osim toga, letjelica se udaljava od Zemlje konstantnom brzinom po poznatoj putanji i nema načina da promijeni svoju brzinu.
Istorijski let dvije sonde
Sonda Vojadžer 2 lansirana je 20. avgusta 1977, a Vojadžer 1 nešto kasnije – 5. septembra 1977. Vojadžer 1 je napustio Sunčev sistem 25. avgusta 2012, a 5. novembra 2019. to je učinio i Vojadžer 2.
Laboratorija za mlazni pogon agencije NASA, koja upravlja ovom misijom, pažljivo isključuje instrumente po potrebi, a nedavno je na objema letjelicama sprovela proceduru „Veliki prasak“ kako bi što bolje preraspodijelila napajanje.
Cilj je da se što duže izvuče maksimum naučnih podataka iz obje letjelice, jedinih međuzvjezdanih glasnika koje imamo, prenosi Telegraf.
Stručnjaci često govore da se sonde Vojadžer 1 i Vojadžer 2 sada nalaze „na neprijateljskoj teritoriji“ i da u „međuzvjezdanom prostoru izbjegavaju metke“.
Obje letjelice nose kroz svemir takozvanu „zlatnu ploču“. Na njoj su snimci sa Zemlje, od zvukova životinja i muzike iz različitih epoha do poruka za vanzemaljce na 59 jezika. Jedan od tih jezika je i srpski, a poruka koju je izgovorio Milan Smiljanić glasi: „Želimo vam sve najljepše sa naše planete“.