Od rođenja Svetislava - Tise Milosavljevića, prvog bana Vrbaske banovine i čovjeka koji je preporodio Banjaluku i postavio temelje savremenog grada, na današnji dan se navršava 130 godina.
Zoran Pejašinović, direktor banjalučke Gimnazije i autor knjige "Ban Milosavljević", smatra kako je, uz Petra Kočića, ban Milosavljević najznačajnija ličnost za Banjaluku u 20. vijeku. Govoreći o njegovim počecima, Pejašinović kaže kako je ban dolazeći u Banjaluku 1929. godine ostao u najmanju ruku zbunjen onim što ga je tu zateklo. Kako je ban opisao grad iz tog vremena, on je napola ličio na tursku kasabu, a napola na slavonsko selo.
"On je cijelu noć putovao da bi u grad došao na Mitrovdan 1929. godine. Banjaluka je tada bila zapuštena i neizgrađena varošica od 20.000 stanovnika i možemo samo zamisliti kakav je ban Milosavljević imao osjećaj kada je u nju došao. Prvu veče je spavao u hotelu 'Balkan', koji se nalazio na kraju Gospodske ulice, gdje je u prizemlju hotela gostovala pjevaljka koja je zavijala cijelu noć. On koji je bio čovjek od kulture i koji je od gimnazijskih dana išao u pozorište i znao šta je kultura, bio je veoma razočaran", priča Pejašinović.
Napravio je gradsku upravu, Banski dvor, pozorište, muzej. Izgrađen je hotel "Palas", a hotel "Bosna" je modernizovan, priča Pejašinović
Međutim, prema njegovim riječima, to nije pokolebalo bana da krene u velike građevinske poduhvate i preporod grada. Prošetao je gradom i razgledao šta se sve može izgraditi i šta je neophodno. Prvo je pravio stanove za svoje činovnike, a onda je uvidio da Banjaluka nema muzej, pozorište, novine, park i ozbiljan hotel.
Shvatio je da je cijela Krajina, a i sama Banjaluka obrazovno zapuštena.
"Za četiri i po godine napravio je gradsku upravu, Banski dvor, pozorište, muzej. Izgrađen je hotel 'Palas', a hotel 'Bosna' je modernizovan. Promijenio je lice grada, a dobrim dijelom i njegovu dušu", priča Pejašinović.
Prema njegovim riječima, ban Milosavljević je bio vrijedan čovjek bez poroka, marljiv preduzetnik, sposoban, energičan, vizionar koji je od grada napravio čudo.
"Velika stvar je urađena 2004. godine kada je obilježeno 75 godina Vrbaske banovine i kada je napravljen spomenik i napisana knjiga. Takođe, banu je vraćena i ulica, ali o ovako velikim ljudima treba uvijek iznova pričati", zaključio je Pejašinović.
Svetislav - Tisa Milosavljević Banjaluku je zadnji put posjetio 1939. godine, a umro je u Beogradu 28. jula 1960. godine.