Lauš je dobio ime po kamenu koji se zvao lauš i koji se izvlačio u tom naselju, Paprikovac je dobio ime po paprici koju su u Banjaluku donijeli Bugari, a Kočićev vijenac se prije rata zvao Hisete i u tom naselju je živjelo većinski bošnjačko stanovništvo.
Lauš
Nebojša Matić, predsjednik mjesne zajednice Lauš I, rekao je da je ovo naselje dobilo ime po kamenju i rudniku koji je tu postojao.
"Taj kamen se zvao lauš, od kojeg su se pravile stare kuće, a koji se izvlačio upravo u ovom naselju. To je bijeli kamen koji je bio jedan od najboljih i najskupljih", kazao je on.
Matić je dodao da se u naselju trenutno dosta toga radi, a pogotovo u Karađorđevoj ulici, koju mnogi Banjalučani i danas poznaju po negdašnjem imenu Rudarska, a i dio naselja poznat kao Pavlovac je dosta napredovao.
"Grad čini ono što može, a dosta stanovnika dobili smo i za vrijeme rata. Naselje ima 30.000 stanovnika, a mi ćemo pokušati da proširimo većinu sporednih ulica kako bi ovo naselje dobilo urbani izgled", naglasio je on.
Matić dodaje da mještani traže društveni dom ili administrativni centar.
"Tražimo administrativni centar na mjestu gdje se sada nalaze prostorije mjesne zajednice. MZ je smještena u baraci staroj više od 35 godina. Tu bi bili smješteni matični ured, konferencijska sala i prostor za društvene sadržaje. Tražili smo i izgradnju rekreativnog centra i nadam se da će nam Gradska uprava i u tome izaći u susret. I fudbalskom stadionu potrebno je renoviranje kako bi naš lokalni klub imao što bolje uslove. Treba nam i još jedan vrtić, kao i da se riješi pitanje kompletne kanalizacije", dodao je on.
Paprikovac
U tom naselju prije rata mahom je živjelo većinski katoličko stanovništvo, a sam naziv je dobilo kada su Bugari u taj kraj donijeli papriku.
"Kada su Bugari stigli, počeli su da obrađuju zemlju na do tada neviđen način, a sa sobom su donijeli i papriku, koju su sadili na vrbaskim plažama i u drugim dijelovima grada. Zato je Paprikovac dobio ime po paprici, jer je ona bila nepoznanica, a tu se najviše sadila", rekao je Slavko Podgorelac, književnik i novinar, pozivajući na izvore iz starih banjalučkih zapisa.
Bojan Trebovac, zamjenik predsjednika MZ Paprikovac, ocijenio je da naselje samo po sebi nije mnogo napredovalo, ali ni nazadovalo.
"Dio naselja ima problema sa grijanjem, a nedostaju nam vrtić i kanalizacija. Gradi se dosta stambenih objekata, ali treba da se uspostavi redovan režim vode, pošto smo u drugoj visinskoj zoni i trebalo bi da se poradi na tome", naglasio je on.
Trebovac dodaje da u sklopu MZ Paprikovac postoje naselja Sunce i Mjesec.
"Sunce zbog zgrada koje su žute, a u drugom dijelu naselja postoje bijele zgrade, pa su mještani donijeli odluku da nazovu ove dijelove grada po tim svemirskim tijelima", istakao je on.
Bitno je istaknuti i da se u ovom naselju nalazi najveći medicinski centar u Republici Srpskoj. "Klinički centar treba da se radi i dorađuje, jer je on jedan od simbola ovog naselja. Trudimo se da ga uvijek ističemo i da ovo naselje dobije što ljepši izgled, jer najviše ljudi iz cijelog entiteta na liječenje dolazi upravo na Paprikovac", naglasio je Trebovac.
Kočićev vijenac
Naselje Kočićev vijenac dobilo je naziv po Petru Kočiću, a nekada se zvalo Hiseta, od riječi "hise" što znači dio, odnosno da je to dio gradskog prostora na kojem se mogu naseljavati budući žitelji.
Darko Sabljić, predsjednik MZ Kočićev vijenac, kaže da ovo naselje polako, ali sigurno napreduje.
"Završavamo porodičnu ambulantu, napravili smo veći broj igrališta, dobijamo prostorije mjesne zajednice, a urađeno je dosta saobraćajnica, kao i rasvjeta u dužini od 15 kilometara. Plan nam je da rekonstruišemo Kozarsku ulicu, ali i Skendera Kulenovića, u kojoj će, prema projektnoj dokumentaciji grada, u ovoj godini biti napravljeni kružni tok i asfalt", naglasio je on.
Sabljić je dodao da su doveli vodu na Šibove, a da je ova MZ idealna za stvaranje porodice, jer ima dovoljno igrališta i zelenih površina.
(Idućeg ponedjeljka pročitajte posljednji nastavak o banjalučkim naseljima)
