Rekonstrukcija biciklističke staze na Bulevaru vojvode Živojina Mišića jedina je u planu tokom ove godine, čime se ne rješavaju ključni problemi onih koji koriste bicikl kao prevozno sredstvo.
Tihomir Dakić, voditelj programa "Transport" u Centru za životnu sredinu, ističe da su biciklističke trake i staze nešto što je neophodno gradu.
"Grad je protekle jeseni najavio da će započeti izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih staza, ali se do sada nije počelo ništa raditi po tom pitanju. Pored staza problem je parkiranje bicikala u gradu. Ne postoje natkriveni parkinzi za ostavljanje bicikala. Kad je kiša ili jako sunce mnogi odustaju od vožnje upravo zbog toga", kazao je Dakić.
Dodaje da u Centru stalno rade promociju bicikla kao prevoznog sredstva i upoznaju ljude sa prednostima ovog tipa transporta, ali da je potrebno više raditi na obezbjeđivanju sigurnosti onima koji koriste ovaj način prevoza.
"Korištenjem bicikla pozitivno utičemo na svoje zdravlje, a i štitimo sredinu oko sebe", objašnjava Dakić i ističe da je potrebno da grad radi više na stimulaciji građana da koriste ovo prevozno sredstvo.
Pored toga, smatra, potrebno je olakšati biciklistima, a ne tjerati ih da nose kacige ukoliko se lagano voze po gradskim ulicama.
"Ne možemo očekivati od penzionera koji vozi stari bicikl da kupi kacigu koja košta 50 KM, a znamo kakve su penzije", kaže on.
Dakić priča da se polako mijenja svijest ljudi, pa vožnja bicikla postaje sve popularnija kod svih populacija.
"Naravno, ne možemo se mjeriti s drugim gradovima u regionu koji imaju veću kulturu vožnje ovog prevoznog sredstva, ali situacija je mnogo bolja nego ranije", otkriva on.
Student Vladimir Šormaz smatra da je Banjaluka po svojoj veličina pravi grad za svakodnevni biciklizam.
"Sa jednog kraja grada na drugi može se jako brzo stići biciklom i zbog toga se treba više raditi na podsticanju građana da ga koriste. Potrebno je napraviti staze, stalke za postavljanje bicikla, te raditi na tome da se svijest ljudi promijeni jer na ovaj način čuvamo okolinu", kazao je Šormaz.
Ističe da treba raditi na kulturi ponašanja jer je kod nas još prisutna malograđanština koja u svakom trenutku ismijava one koji su drugačiji.
"Najveći problem su staze i mjesta za ostavljanje bicikla. Ukoliko bezbjedno stignete na ciljno mjesto, nakon 'borbe' s vozačima automobila koji su često nervozni, nemate gdje da ostavite svoj bicikl. Možete da ga zavežete za neko drvo jer stalke za ostavljanje bicikla u našem gradu možete da izbrojite na prste jedne ruke", ističe Šormaz.
Nina Kecman, studentkinja DIF-a, govori o istim problemima.
"Svakodnevno koristim bicikl kao prevozno sredstvo ukoliko je vrijeme povoljno, jer na taj način najbrže mogu da stignem gdje god želim. Ipak, kad dođem u uži centar imam problem gdje da ga ostavim. U parku 'Petar Kočić' postavljeni su stalci - i to je otprilike sve", priča Kecmanova.
Dodaje da se nada da će se situacija promijeniti pod uticajem činjenice da se stalno povećava broj ljudi koji se odlučuju na ovaj tip prevoza.
Iz Administrativne službe grada su najavili da imaju u planu postavljanje soški za ostavljanje bicikala po gradu.
"Grad će za ove soške izdvojiti 10.000 KM i tokom godine se čeka realizacija ovog projekta. Soške će biti postavljene na nekoliko lokacija u gradu", rekao je Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada.
Dakić, međutim, smatra da je grad odlukom da postavi soške izabrao najjeftiniju i najgoru moguću varijantu da riješi potrebe biciklista, jer su soške u evropskim gradovima izašle iz upotrebe prije četrdesetak godina.
"Sada bicikle mnogo kradu. Nove bicikle koje zaključaju za sošku moguće je ukrasti za pola minuta. Ljudi će, ukoliko budu koristili sošku, morati da zaključaju svoj bicikl i za banderu jer je samo tako donekle siguran", kazao je Dakić.
Dodaje da je Banjaluka ranije imala soške ispred "Čajavca", koje su davno rastavljene, pa ne vidi razlog za njihovu ponovnu upotrebu.