U prvih šest mjeseci ove godine u sigurnu kuću smješten je jednak broj žena i djece kao u cijeloj prošloj godini, što upućuje na činjenicu da je broj korisnika povećan za 50 odsto.
U sigurnoj kući na području grada trenutno boravi sedam žena i devetoro djece, podaci su Udruženja "Udružene žene".
"Broj žrtava koje se jave u kuću varira od mjeseca do mjeseca, budući da su ti dolasci neočekivani jer se nekad u roku od tri dana prijavi pet žena", rekli su u sigurnoj kući.
Prema riječima Amele Bašić-Tomić, koordinatora sigurne kuće, čije su predstavnice učestvovale u kampanji "16 dana aktivizma" Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, promovisana su ljudska prava, a poseban akcenat posvećen je zaštiti ženskih prava.
"Ne samo ovih 16 dana, nego svi dani u godini treba da budu promovisani u znaku zaštite i poštovanja svih ljudskih prava", kazala je Bašić-Tomićeva.
Na početku godine sigurna kuća se suočavala sa problemima u vezi s finansiranjem, međutim, ovi problemi su uspješno riješeni.
"Vlada RS je prošle godine za finansiranje sigurne kuće izdvojila 300.000 KM, a ove 400.000KM, dok je iz budžeta grada za 2008. godinu izdvojeno 54.108 KM, a za ovu 71.550 KM", rekla je Aleksandra Petrić, aktivistkinja Udruženja "Udružene žene".
Petrićeva dodaje da 30 odsto sredstava dolazi s lokalnog, a 60 odsto s entitetskog nivoa.
U sigurnoj kući trenutno ima sedam zaposlenih: psiholog, socijalni radnik, medicinske sestre i domaćica koja kontroliše rad žena u kući.
Prije dvije godine oformljen je i mobilni tim koji se sastoji od radnika Javne ustanove Centar za socijalni rad i članica Udruženja.
Mobilni tim u slučaju dojave nasilja u porodici odmah reaguje i ide na lice mjesta da bi pružio pomoć žrtvi.
U sigurnoj kući su potvrdili da žene najčešće dolaze bez osnovnih higijenskih sredstava, bez garderobe i bez ličnih dokumenata.
Bašić-Tomićeva objašnjava da je najveći problem otići u dom iz kojeg je štićenica došla i obratiti se nasilniku za stvari koje su neophodne žrtvi nasilja.
Ona dodaje da pri procesu odlaska u domove žrtava obavezno idu uz pratnju policije i predstavnika JU Centra za socijalni rad i naglašava da su i djeca često nezaobilazne žrtve nasilja.
"Nažalost, često su i djeca žrtve nasilja i kao psiholog slobodno mogu reći da takva nasilja ostavljaju značajne posljedice na razvoj djeteta", naglašava Bašić-Tomićeva.
Veliki broj žena trpi nasilje svih oblika, kako od bračnih tako i od vanbračnih partnera.
"Od ukupnog broja žena koje su smještene u kuću, u zajednicu se vratilo sedam žrtava, dok su se ostale zaposlile ili pronašle drugi smještaj", saopštila je Petrićeva.
Nakon izlaska iz sigurne kuće Udruženje prati žrtvu i pruža joj pomoć narednih godinu dana.
Sigurna kuća je dio Organizacije "Udružene žene", koja se svakodnevno bori s različitim projektima za unapređenje prava žena.
U RS zaštitu zatražilo 99 osoba
Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja u BiH", koja je trajala od 25. novembra do 10. decembra u osam gradova, završena je raznim manifestacijama, radio-emisijama, distribucijom materijala o nasilju po osnovu pola i radionicama u osnovnim i srednjim školama.
U Republici Srpskoj zaštitu od nasilja u sigurnim kućama potražilo je 43 žene i 56 djece, od toga 28 dječaka i 28 djevojčica iz 10 gradova.
Na SOS telefon 1264, koji je uspostavljen za pomoć žrtvama, od 1. januara do polovine oktobra iz RS je upućeno 1.572 poziva, a u FBiH 2.120.
Prema riječima Aleksandre Petrić, aktivistkinje Udruženja "Udružene žene", u vremenu od 1. januara do 31. maja 690 žena sa šire regije RS zatražilo je razne vidove pravne pomoći, počevši od pravnog savjetovališta do pomoći pri razvodu.