Broj djece oboljele od astme konstantno se povećava iz godine u godinu, a mališani od sedam do 10 godina čine oko 10 odsto registrovanih astmatičara u Kliničkom centru Banjaluka.
`Naglom porastu broja oboljelih od astme u posljednjih 20 godina znatno je doprinio savremeni način života, nezdrava ishrana, velika zagađenost vazduha u urbanim sredinama i odumiranje opšte fizičke kulture`, rekao je, povodom 3. maja, Svjetskog dana borbe protiv astme, Krsto Jandrić, predsjednik Udruženja pulmologa RS.
Astma je hronično oboljenje disajnih organa, koje izaziva šištanje, kašalj, kongestiju pluća, ubrzan dah i često ogromnu uznemirenost zbog otežanog disanja.
`U fazama aktivne upale dolazi do stiskanja mišića disajnih puteva i pojačanog stvaranja sluzi u disajnim putevima što otežava protok vazduha i uzrokuje navedene simptome`, navodi Jandrić i dodaje da je bolest najčešće alergijske naravi tako da napade uzrokuju različiti alergeni.
Vladimir Mirošljević, pedijatar na alergološko-pulmološkom odjeljenju KC Banjaluka, istakao je da je veoma važno otkriti simptome astme kod djece u početnim fazama, kako bi se na vrijeme počelo liječenje.
`Veća učestalost alergijskog oblika astme u nekim porodicama upućuje na genetsku sklonost, odnosno povećani rizik razvoja ove bolesti`, kazao je Mirošljević.
Najčešći metod utvrđivanja astme kod djece je test vrhunca protoka vazduha kroz pluća.
`Normalno je da se u roku od jedne sekunde istisne oko 80 odsto vazduha iz pluća, a astmatičarima je potrebno oko sedam sekundi da izbace ovu količinu vazduha`, precizira Mirošljević.
Dežurni telefon
Dječja klinika u Banjaluci redovno organizuje `Školu astme`, gdje roditelji i djeca mogu steći sva potrebna znanja o ovoj bolesti i njenom liječenju. Otvoren je i dežurni astmafon, gdje oni kojima je potrebna ljekarska pomoć mogu da je potraže na broj 065/714-470.
Skupi lijekovi
Lijekovi za astmu su izuzetno skupi i u apotekama se izdaju samo na osnovu recepta. Na primjer, kortikosterodi se kreću oko 100 KM, ali se nalaze na pozitivnoj listi lijekova, tako da donosilac recepta snosi 30 odsto ukupnih troškova lijekova iz ove grupe.