Dječaci su u skoro duplo više slučajeva skloniji gojaznosti u odnosu na djevojčice, pokazuju istraživanja koja je Institut za zaštitu zdravlja RS 2008. godine sproveo na teritoriji grada.
Ovim istraživanjem, koje je obuhvatilo populaciju uzrasta od 10 do 14 godina, identifikovano je da je među ženskom populacijom njih 26,5 odsto s prekomjernom tjelesnom masom, od čega je devet odsto gojazno, dok među muškom populacijom prekomjernu tjelesnu masu ima 36,8 odsto, od čega je 16,8 odsto njih gojazno.
Kod nekih roditelja je ta činjenica oglasila zvono za uzbunu, dok se drugi toliko ne opterećuju što im dijete ima prekomjernu težinu u odnosu na svoju dob.
"Volim kada je dijete debeljuškasto, zato i svom sinu ispunim svaku želju što se tiče ishrane. Neki mi kažu da je to previše i da bi mogao da ima problema sa zdravljem, ali ja smatram da je krupnije dijete zdravije i veselije", rekla je jedna od majki mališana s prekomjernom težinom.
Prema riječima Dragane Stojisavljević, specijaliste higijene u Institutu za zaštitu zdravlja RS, najčešći uzroci gojaznosti kod djece i adolescenata su prekomjerno konzumiranje hrane i slab energetski rashod, odnosno izostanak fizičkih aktivnosti.
"Četiri su grupe faktora koje najčešće dovode do gojaznosti. Prvu grupu čini smanjena fizička aktivnost, nedostatak biciklističkih i pješačkih staza i široko dostupna pasivna zabava u sportskim kladionicama i klubovima sa DVD igricama", kazala je Stojisavljevićeva.
Drugu grupu čini visokoenergetska hrana koja se promoviše kroz različite vidove medija. Cijena je prihvatljiva, a ta hrana je dostupna u školama, tako da je djeca koriste za užinu u kombinaciji s osvježavajućim bezalkoholnim pićima.
"Treću i četvrtu grupu faktora čine uticaj porodice, odnosno genetska predispozicija na koju se ne može uticati. Tu je i loš primjer roditelja, te značaj edukacije o načinu ishrane i pravilnim životnim stavovima u školskim ustanovama", dodala je Stojisavljevićeva.
Među rjeđe uzroke gojaznosti ubrajaju se poremećaji na nivou centralnog nervnog sistema, genetski sindromi i gojaznost izazvana lijekovima. Gojaznost u djetinjstvu i adolescenciji izaziva mnoge bolesti.
"Bolesti koje su udružene s gojaznošću su bolesti kardiovaskularnog i respiratornog sistema, crijeva i sistema za varenje, ortopedski problemi, psihosocijalni-psihijatrijski poremećaji, a na koži su česte pojave strija", kazala je Stojisavljevićeva.
Prema njenim riječima, ukoliko se u starosti tjelesna masa ne reguliše, moguće su maligne bolesti debelog crijeva.
Iz Instituta za zaštitu zdravlja navode i načine na koje bi se gojaznost kod djece i adolescenata mogla spriječiti.
"Jedan od načina za sprečavanje gojaznosti su kontinuirane aktivnosti u pogledu zdravstveno-vaspitnog rada s populacijom ovog uzrasta o značaju pravilne ishrane i bavljenja fizičkim aktivnostima", kazala je Stojisavljevićeva.
Izrada specijalnih programa za promociju zdravlja i izrada zakonske regulative kojom bi bili definisani standardi za ishranu djece u predškolskim i školskim ustanovama, neki su od načina kojima bi se mogla spriječiti gojaznost.
"Jačanje infrastrukture u pogledu izgradnje većeg broja igrališta na otvorenom, biciklističkih, pješačkih i staza za rolere, te izgradnja sportskih dvorana načini su kojima se može spriječiti gojaznost", dodala je Stojisavljevićeva.
Zakonsko regulisanje iznajmljivanja fiskulturnih sala u slobodno vrijeme, s obzirom na to da djeca kada nemaju nastavu ne mogu da koriste fiskulturne sale u školi, takođe je način na koji bi se mogao smanjiti procenat gojaze djece i adolescenata.
Prevencija i liječenje
"Prevencija i liječenje gojaznosti kod djece i adolescenata" projekat je koji je Specijalna bolnica "Čigota" sa Zlatibora ponudila Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
Prihvatanjem ovog projekta od strane Fonda omogućilo bi se liječenje djece i adolescenata s teritorije grada Banjaluka i iz cijele RS u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
"Nadamo se da će u Fondu naći mogućnosti da djeca s problemom gojaznosti mogu, uz određene olakšice, boraviti na Zlatiboru i određenim terapijama poboljšati svoje zdravlje", kazao je Nenad Crnčević, direktor Specijalne bolnice "Čigota".