BANJALUKA - Dogovor lokalne zajednice i republičkih institucija, ali i pokušaj pronalaska stranih donatora jedino je rješenje za obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu u Banjaluci, rekla je za "Nezavisne" Snježana Gligorić, rukovodilac Odsjeka za istraživanje i dokumentaciju kulturno-istorijskog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Podsjećamo, grad Banjaluka je krajem prošle godine uputio Vladi Republike Srpske javni apel za zaštitu i obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola grada i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH, s obzirom na to da, kako oni ističu, grad nije nadležan za obnovu ovog spomenika. Gligorićeva je istakla da oni podržavaju apel Gradske uprave Banjaluka te da je sve ono što su oni naveli u dopisu tačno.
"Slična situacija je bila i kod obnove tvrđave Kastel. Znamo da je iz raznih stranih fondova za Kastel izdvojeno nekoliko miliona KM za obnovu, a znamo da još nije obnovljen. Takva situacija je i kod spomenika na Banj brdu. Velika sredstva su potrebna kako bi se ovo realizovalo. Mislim da je potrebno da svi potencijalni akteri koji su uključeni u ovu priču zajedno sjednu i dogovore se na koji način da se uradi obnova. Ovo nije neizvodivo, ali je potrebno obezbijediti finansijska sredstva i uraditi reviziju projektne dokumentacije iz 2003. godine", objasnila je Gligorićeva.
Prema njenim riječima, spomenik na Banj brdu je izuzetne vrijednosti, jedan je od simbola Banjaluke te kao takav treba da bude sačuvan i restaurisan.
"Mi nudimo apsolutnu saradnju što se tiče stručnog dijela. Trenutno je to van naših planskih aktivnosti, jer je budžet Zavoda usvajan u novembru prošle godine, a apel grada je došao kasnije, ali uvijek postoji način, ako se dođe do nekog šireg dogovora, da se iz nekih hitnih sredstava obezbijedi novac. Ovo je važno za sve, od republičkog nivoa do lokalne zajednice, ali i države BiH, te je zato potrebno da se svi uključe. Naša preporuka je da se ne posmatra samo spomenik, nego i širi prostor Banj brda, kao što je Trešnjik, ali i turističke ideje koje sam grad planira da uradi na tom prostoru kako bi se u budućem rješenju sve to pokušalo obuhvatiti i da se možda radi u fazama", naglasila je Gligorićeva.
U dopisu Gradske uprave Banjaluka, koji je upućen Vladi Republike Srpske, između ostalog se navodi da im se obraćaju sa iskrenom željom da se pozovu svi akteri na odgovornost i hitan angažman, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja kompleksa Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu. Oni su se u dopisu pozvali i na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i važeće zakonske i podzakonske akte, u kojima se kaže da je odgovornost za obezbjeđenje pravnih, naučnih, tehničkih, administrativnih i finansijskih mjera za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju spomenika na institucijama entiteta na čijoj se teritoriji spomenik nalazi.
"Bez urgentnog preduzimanja niza mjera, kako hitnih i kratkoročnih, tako i sveobuhvatnih, temeljnih i dugoročnih, fizičkoj opasnosti će biti izloženi posjetioci na lokaciji spomenika, a kao društvo ostaćemo bez jednog od kulturnih, političkih i civilizacijskih simbola borbe za slobodu i život, koju je Krajina dala u borbi protiv fašizma", dodaje se u dopisu. Predložili su preduzimanje dvije grupe mjera. "Hitne i kratkoročne mjere uključuju zaštitu posjetilaca od mogućeg urušavanja dijelova spomenika, zaštitu spomenika od daljih oštećenja penjanjem fizičkih lica i zaštitu od daljih uticaja atmosferskih prilika. Temeljne i dugoročne mjere uključuju reviziju postojećeg projekta sanacije i restauracije spomenika, planiranje sredstava u budžetu Republike Srpske za potrebe rehabilitacije i restauracije spomenika, izbor izvođača radova na sanaciji i restauraciji, donošenje dugoročnog plana upravljanja spomenikom i druge mjere propisane zakonom", istaknuto je u dopisu Gradske uprave Banjaluka.
Kompleks Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu spada u red monumentalnih spomen-obilježja podignutih nakon Drugog svjetskog rata, a radovi su završeni 1961. godine. Kompleks ima status nacionalnog spomenika BiH od 2013. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.