BANJALUKA - Od kada su "Eko toplane" preuzele isporuku toplotne energije u Banjaluci, iz gradske kase nisu izdvajana budžetska sredstva za nabavku energenta.
Na taj način budžet je dobio ogromno rasterećenje, za razliku od ranijeg perioda kada su izdvajana enormna sredstva za rad stare "Toplane".
Pritom, kao energent se sada koristi biomasa, koja je ekološki prihvatljivija u odnosu na ranije korišteni mazut, a koji je izazivao glavobolje Banjalučanima jer je nabavka često bila otežana.
Ujedno, novo rješenje, odnosno drvna sječka, i ekonomski je isplativija jer se ne uvozi izuzetno skupi mazut, pogotovo u situaciji kada svijet trese velika energetska kriza. Svjetska kriza se ipak odražava i na rad "Eko toplana", koje su u proteklom periodu udar rasta cijena energenata podnosile zahvaljujući sopstvenim rezervama.
Preduzeće "Eko toplane" Banjaluka, podsjetimo, osnovano je 30. maja 2017. godine, a počele su sa sukcesivnim puštanjem u pogon kotlova u novembru te godine, dok je komunalna djelatnost ovom preduzeću odlukom Skupštine grada Banjaluka povjerena 1. februara 2018. godine.
Na taj način došlo je do ogromnog rasterećenja gradskog budžeta, što jasno pokazuju i brojke. Naime, od 2005. do 2017. godine, prema evidencijama Odjeljenja za finansije, grad je izdvajao u prosjeku godišnje 5,5 miliona KM za potrebe stare "Toplane".
"Na ime subvencija izdvojeno je 20,7 miliona KM, za nabavku robnih rezervi mazuta 10,5 miliona KM, a za finansiranje prenesenih obaveza 'Toplane' AD 22 miliona KM. Pored toga, 2013. godine izvršena je dokapitalizacija 'Toplane' AD u iznosu od 10 miliona KM. Takođe, grad je kupio obveznice koje je 'Toplana' AD emitovala 2017. godine u nominalnom iznosu od 2,3 miliona KM", podsjećaju iz Gradske uprave Banjaluka.
Prema tome, kako su naglasili, od 2005. do 2017. godine ukupno je izdvojeno, po tim namjenama, 65,5 miliona KM.
S druge strane, "Eko toplane" posluju sa dobitkom, a dio dobiti je isplaćen i osnivačima.
"Međutim, treba imati u vidu da je grad za osnivanje 'Eko toplana' izdvojio 14,7 miliona KM u novcu i milion KM u pravu građenja, čime je stekao vlasnički udio u ovom preduzeću od 48,97 odsto, što je upisano u sudski registar", napominju iz Gradske uprave.
Ako se uzmu u obzir ranije navedena sredstva koja je grad svake godine izdvajao da bi omogućio rad stare "Toplane", zaključak je da je iznos investicije grada u novo preduzeće, odnosno "Eko toplane", već otplaćen.
Dok "Eko toplane", dakle, donose velike uštede Gradskoj upravi, budžetu još predstavlja teret stara "Toplana".
"Grad Banjaluka je garant preduzeću 'Toplana' AD za četiri zaduženja koja su u otplati, čija je ukupna početna glavnica 28,9 miliona KM. Ova zaduženja sada plaća grad iz redovnih budžetskih sredstava od 2017. godine. Saldo glavnice ovih zaduženja na dan 31. decembar 2021. godine iznosi 22,8 miliona KM", navode iz Gradske uprave.
Štaviše, dovoljno govori i podatak da su ukupne obaveze stare "Toplane" 31. decembra 2021. godine iznosile 86.955.311 KM, od čega sredstva koja su korištena za nabavku mazuta iznose vrtoglavih 75.696.853 KM.
Osim gradske kase, benefite od "Eko toplana" imaju i njeni korisnici, koji su dobili stabilan izvor isporuke toplotne energije, proizvedene iz domaćeg bioenergenta.
Istovremeno, vlasti država širom svijeta pokušavaju ublažiti negativne posljedice velike energetske krize po potrošače.
Posljedice haotičnog stanja na tržištu vidljive su ovih dana u Sarajevu, pa je tako nedavno, kada su bilježene temperature i do 20 stepeni ispod nule, saopšteno da tamošnje "Toplane" ostaju bez gasa te isključuju grijanje pojedinim naseljima, što je uznemirilo Sarajlije, s tim što je u međuvremenu najavljena nabavka dodatnih količina ovog energenta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.