Banjaluka kao najveći grad i administrativni centar RS na jednom mjestu ne može da primi više od 250 gostiju, pa tako kongresni turizam kao jedna od najprofitabilnijih privrednih djelatnosti u gradu na Vrbasu predstavlja pravu rijetkost.
"Stanje po pitanju kongresnog turizma je jako loše i nije na nivou na kojem bi trebalo da bude s obzirom na to da je Banjaluka najveći grad. U svijetu ovaj vid turizma i poslovnih putovanja bilježi stalni rast", rekao je Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada.
On je dodao da je na Banjalučkom polju predviđena izgradnja kongresnog centra koji bi mogao da zadovolji potrebe rada i poboljša turističku ponudu.
"S obzirom na okruženje, sa dobrom infrastrukturom mogli bismo dobro profitirati jer su cijene kod nas dosta niže nego u regionu. I grad je uvidio potrebu za ovim kapacitetima, tako da je i planirana gradnja ovih objekata kao i hotela koji bi mogao primiti veći broj ljudi", naglasio je Šukalo.
Strategijom razvoja grada planirano je da u Banjaluci bude izgrađen hotelski kompleks s pet zvjezdica, kao i kongresni centar sa svim pratećim sadržajima.
U Strategiji razvoja grada navedeno je da bi kongresni centar trebalo da bude završen do početka 2012. godine, a njegova vrijednost je procijenjena na 8.000.000 KM, s tim da bi grad budžetom učestvovao sa 40 odsto, a ostalo bi bilo obezbijeđeno kroz privatno-javno partnerstvo (za koje još ne postoji zakon) i kreditna sredstva.
U Administrativnoj službi grada kažu da je u gradu planirana i izgradnja hotelskog kompleksa s pet zvjezdica, a njegova vrijednost je procijenjena na 10.000.000 KM. Grad bi izdvojio 10 odsto, a ostalo bi bilo privatno vlasništvo.
"Iako postoji projekat izgradnje hotela 'Palas', ipak se ne rješava problem smještaja većeg broja gostiju, tako da dešavanja s preko 300 gostiju grad ne može da primi već ih šalje u Teslić", navodi se u Strategiji razvoja grada.
Godišnji prihodi kongresne industrije i poslovnih putovanja mjere se milijardama dolara, a njihov udio u ukupnom turizmu iznosi oko 70 odsto.
Prema istraživanjima, najveće kapacitete za kongresni turizam u regionu ima Beograd s Centrom "Sava", koji je do sada organizovao preko 8.000 kongresa i ugostio više od 1.600.000 učesnika, a raspolaže sa 15 konferencijskih sala različitog kapaciteta od 20 do 4.000 mjesta.
"Neki od hotela su izvršili rekonstrukciju kako bi mogli pružiti usluge kongresnog turizma, ali nije to onaj pravi turizam jer je neozbiljno smjestiti ljude u pet hotela, a na šestom mjestu organizovati kongrese, radionice i okrugle stolove", napomenuo je Šukalo.
On je istakao da sala za kongresni turizam mora da ima svu prateću opremu, kao što su kanali za simultano prevođenje, koji treba da udovolje svim zahtjevima višejezičnog prevođenja, a potrebni su i radni stolovi za svakog učesnika, kao i internet sale.
"U gradu smo prije dvije godine pokušali pronaći opremu za simultano prevođenje, ali nismo uspjeli, tako da smo kao organizatori jednog kongresa morali ići u Sarajevo po opremu", naglasio je Šukalo.
On je istakao da najveći banjalučki hotel "Bosna" ima kapacitet od 250 ležajeva, što za grad kakav je Banjaluka i nije baš zadovoljavajuće.
"Najveća sala za održavanje kongresa i seminara je u Kulturnom centru Banski dvor, ali ona nije dovoljno opremljena za pravu ponudu za kongrese, tako da se u gradu mogu održavati samo manji seminari, jer za konferencije koje okupljaju oko 300 ljudi nemamo kapaciteta", pojasnio je Šukalo.
Na pet mjesta 500 učesnika
Miroslav Vasiljević, generalni sekretar Svjetskog prvenstva u raftingu, koje će biti održano u Banjaluci i okupiti preko 500 učesnika iz 30 zemalja, kaže da na jednom mjestu neće moći smjestiti sve učesnike tako da će ih rasporediti po banjalučkim hotelima i svim raspoloživim kapacitetima.
"U Banjaluci nema mjesta da svi odsjednu u istom hotelu, mada bi to bilo najbolje i zbog organizacije i zbog učesnika, ali u svakom slučaju svi hoteli su nam izašli u susret i obezbijedili određen broj mjesta", naglasio je Vasiljević.
Profit
Na kongresni turizam otpada 75 odsto prihoda u svjetskom turizmu, a prema procjenama, prosječan kongresni dan po osobi u gradovima regiona košta oko 500 KM, ne računajući troškove aviona. U ovoj vrsti turizma profitiraju mnoge firme u gradu u kojem se događaj održava, od taksista i prevodilaca do turističkih agencija, štamparija i restorana.
Koliko je kongresni turizam u ekspanziji vidi se i iz toga što je ulagač u treći bečki kongresni centar, "Reed Exhibitions Messe", garantovao popunjenost 15 godina unaprijed.