BANJALUKA - Dobar dio Banjaluke i ovog leta će vodu za piće dobijati u cisternama, jer do mnogih još uvek nije stiglo nikakvo rešenje problema vodosnabdijevanja!
Ljetni period je za domaćinstva bez vode najteži period, jer i ono bunara i izvora sa kojih uspivaju da se snabdiju vodom, presušuje čim ugrije i prestanu padavine, a onda je jedino rješenje - plaćanje vode iz cisterni!
Ovom nevoljom nisu pogođene samo seoske mjesne zajednice, koje se nalaze u nepristupačnim dijelovima ili daleko od izvorišta i vodovodne mreže, nego i pojedina čitava gradska naselja. Jedno od njih je svakako i naselje simboličnog imena - Česma - u kome veliki dio građana muku muči sa nestašicom pitke vode u ljetnim mjesecima.
Problemi sa vodosnabdijevanjem postoje u većini banjalučkih mjesnih zajednica, a neke od najugroženijih u ljetnim mjesecima su i Pavlovac, Saračica, Ljubačevo, Krupa na Vrbasu, Bronzani Majdan, mesne zajednice na Manjači, te skoro sve ostale mjesne zajednice. Poseban problem predstavljaju seoska domaćinstva koja se bave stočarstvom i gdje su mnogi već digli ruke zbog nemogućnosti da obezbijede vodu za piće, odnosno neisplativosti kupovanja cisterni.
U naseljima bez vode ljudi se snalaze na razne načine, a gdje nema nikakvih alternativnih izvora i bunara, voda se posuđuje od komšija. Međutim, neki nemaju ni tu mogućnost i tu se očekuju cisterne sa vodom za piće.
Dugoročno rješenje pitanja vodosnabdijevanja ruralnog dijela Banjaluke, kako kažu u gradskoj upravi, jeste završetak izgradnje i stavljanje u funkciju regionalnih vodovodnih sistema Banjica, Crno vrelo i Gašića vrelo.
Međutim, to neće riješiti probleme naselja koja su mnogo bliže gradu, za koja još ne postoji ni plan rješavanja problema snabdijevanja vodom za piće. Još jedan problem na koji upozoravaju mještani koji su u proteklom periodu dobili priključak na vodovodne mreže je činjenica da ima toliko korisnika, da u ljetnim mjesecima jednostavno nema dovoljno protoka za sve, pa vodu imaju ili po pola časa dnevno ili tek svaki drugi dan.
- Pola mjesne zajednice nije pokriveno vodovodnom mrežom. Ljudi se snalaze kako znaju i umiju, dovoze vodu sa izvora, posuđuju jedni od drugih. Ove godine smo odavno uputili zahtjev da dobijemo subvencije od grada za cisterne, a ljudi nam se obraćaju svakodnevno i pitaju kada će to biti riješeno. Kada se kupuje voda iz cisterni sa oko 3.700 litara vode, bez subvencije to je oko 130 maraka. Ako uzmemo da su potrebne dvije cisterne mjesečno, to je već jedna plata, tako da subvencionisanje veoma dobro dođe. Trenutno, postoji velika potreba za vodom za piće, leto je uveliko počelo i očekujemo da će se krenuti sa snabdijevanjem - kaže predsjednik Mjesne zajednice Česma Miladin Maličević.
U nekim mjesnim zajednicama, kao što je slučaj sa Pavlovcem, problem je nastao zbog velikog broja nelegalno priključenih domaćinstava na vodovodnu mrežu, dok neka naselja jednostavno "presuše" dok dođu topliji mjeseci.
- Vode ima dok ima kiše, čim ugreie desetak dana, nastaje muka. Prošle godine su stalno dovozili cisterne, ali ni to nije za svakog, ima ljudi koji nemaju da plate pa makar da je i tri marke. Sreća pa ljudi još nisu podivljali, pa pomažu kako ko može. Najveći problem je sa stokom, jer stoka ne može čekati da padne kiša ili da stigne cisterna. Dok ima koja lokva, i ako ima neko može da traktorom ode po vodu, dobro je, ali ima i onih koji ne mogu ni to. Na kraju, kad se sva ta voda poplaća, ispada da si cijele godine radio za vodu, a ne možeš se čestito ni napiti ni oprati, a dolje po gradu svijetle fontane - kaže jedan od mještana Kola.
Voda u cisternama se isporučuje po potrebi i na osnovu spiskova koje svaka mjesna zajednica dostavi Odsjeku za civilnu zaštitu Administrativne službe grada Banjaluke. Tokom jednog ljetnog mjeseca, prethodnih godina obezbjeđivano je po 2.000 kubika vode za domaćinstva u banjalučkim mjesnim zajednicama.