Banja Luka

Pratite nas na Google news

Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i Ličnost godine 2017: Ulazimo u evropsku mapu gradova

Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i Ličnost godine 2017: Ulazimo u evropsku mapu gradova
Foto: N.N. | Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i Ličnost godine 2017: Ulazimo u evropsku mapu gradova
Uroš Vukić

Važno je da Banjaluku afirmišemo kao poslovno povoljan ambijent, kao grad sporta, grad kulture, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, koji je po izboru uređivačkog kolegija našeg lista izabran za ličnost godine za godinu koja je na izmaku.

Prvi čovjek Banjaluke ističe da je u 2017. godini pokrenuto i realizovano puno projekata, te da će i naredne godine biti isto tako.

"Akcija gradnje dječjih igrališta pobudila je možda i najveću javnu pažnju ove godine. Sa 19 kompanija je postignut dogovor ove godine, potpisani su sporazumi i ugovori, izgrađena su ili se grade nova dječja igrališta", istakao je Radojičić.

NN: Često ste govorili da komplikovane i spore procedure poprilično koče realizaciju određenih stvari. Kakva je danas situacija i može li se tu tražiti nečija odgovornost s obzirom na to da javnost ima utisak da je ta sporost posljedica nerada i neodgovornosti?

RADOJIČIĆ: Interno smo uradili dosta toga. Recimo, u Odjeljenju za prostorno uređenje od 1. januara treba da krene jednošaltersko izdavanje građevinske dozvole, što je jedan od glavnih problema ili primjedbi sa kojima se građani, privredna društva i pravni subjekti susreću u gradu. Jedan krupan korak treba da napravimo kod onoga što se tiče urbanističko-tehničkih uslova, lokacijskih uslova, građevinskih dozvola. Ono na šta ne možemo uticati su izuzetno spori i komplikovani procesi javnih nabavki, zbog čega nam mnogi poslovi, prije svega komunalni, propadaju ili čak promaknu čitavu građevinsku sezonu. Nažalost, na Zakon o javnim nabavkama, koji je bosanskohercegovački zakon, ne možemo da utičemo, ali on nije spriječio korupciju, što je bila njegova osnovna namjena, već je beskrajno zakomplikovao procedure i onemogućio, pogotovo lokalnoj zajednici, da brzo reaguje na pojedine probleme.

NN: "Nezavisne novine" su Vas proglasile za ličnost godine za 2017. Koliko Vam znači ta nagrada?

RADOJIČIĆ: To vidim kao priznanje onome što smo radili u 2017. godini u gradu Banjaluci i da je neko prepoznao dosta pokrenutih projekata i poslova kao i promjene koje u našem gradu nastaju.

NN: Šta biste izdvojili kao prioritet u narednoj godini, odnosno koji su to projekti koji se mogu očekivati?

RADOJIČIĆ: U javnosti će se najviše moći vidjeti kada je riječ o saobraćaju. Pred nama je završetak istočnog tranzita, kružnog toka na Rebrovcu, forsiramo "Puteve RS" da se uđe u kružni tok na Laušu i nastavi put od Bronzanog Majdana prema FBiH. U našem aranžmanu radićemo tri kružne raskrsnice u gradu. Treba početi raditi novi most na lokaciji Zelenog mosta i pored toga treba nastaviti projekat Crnog vrela koji će završiti fabriku vode, a nakon toga početi sa podsistemima ka potrošačima, ali isto tako neke manje podsisteme kao što su Rekavice, Macanovići u Čokorskim poljima i nastaviti vodosnabdijevanje na prostoru Česme. Očekujem da nova toplana bude potpuno u funkciji i da imamo riješen problem daljinskog grijanja u Banjaluci.

Dosta će se raditi na projektima kulture i sporta - od pripreme za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine do realizacije evropskog grada sporta 2018. godine, naročito sa dječjim i školskim uzrastom. Očekujem da se uđe u dogradnju Osnovne škole "Branko Radičević" na Starčevici, da se nastavi dio poslova u centru grada  kad je riječ o promjenama regulacionih planova i novom izgledu urbanog centra. Nastaviće se s poslovnim zonama. Prvo treba završiti licitaciju svih poslovnih zona u Ramićima i onda se selimo na novu poslovnu zonu "Jelšingrad", gdje već sada ima dosta interesovanja na nekih 54.000 kvadrata za nove poslovne subjekte.

NN: Nedavno ste iznijeli ideju da u užem centru grada bude zabranjena gradnja dok ne bude usvojen urbanistički plan. Da li je to još aktuelno?

RADOJIČIĆ: Skupština grada je već donijela odluku da na području Regulacionog plana Centra bude obustavljeno izdavanje dozvola šest mjeseci, odnosno do kraja marta iduće godine. Nekoliko regulacionih planova na području šireg centra grada, i ne samo centra, je u opticaju. Znači, to je područje "Čajavec", koje nikada nije regulisano regulacionim planom, zatim područje Aleja Centar i uži centar grada sve do Bulevara. Uz to idemo na tender za novi urbanistički plan grada i to su sve rješenja koja trasiraju urbanistički plan grada u narednih 20 godina. Pojedine zabrane je potrebno postaviti kako bi se konceptualno osmislili pravci razvoja grada za budući period, a tek potom da se uđe u dozvole.

NN: Društveno odgovorne kompanije u toku ove godine su napravile nekoliko dječjih igrališta. Može li se tako nešto očekivati i na drugim projektima?

RADOJIČIĆ: To je akcija koja je pobudila možda i najveću javnu pažnju ove godine. Sa 19 kompanija je postignut dogovor ove godine i potpisani su sporazumi i ugovori, izgrađena su ili se grade nova dječja igrališta. Završeno je do danas sedam, u toku ove sedmice očekujem da možda još tri igrališta budu otvorena, a još nekoliko je u izgradnji. Pripremamo i neke druge projekte koji se odnose na populaciju mladih i nešto projekata koji se odnose na stariju populaciju. Ova akcija koju smo inicirali i sproveli dobila je veliku pažnju, građani su je pozdravili, zadovoljni su i djeca i roditelji.

NN: Spomenuli ste da je Banjaluka nedavno proglašena za evropski grad sporta. Šta konkretno znači ta nagrada?

RADOJIČIĆ: Kao prvo, radi se o ulasku na svjetsku mapu ili evropsku mapu gradova koji su poznati, između ostalog, i po sportu. Ono što nam je veoma važno jeste međunarodna afirmacija grada na sasvim drugim osnovama jer Banjaluku i Republiku Srpsku znaju samo po ratu. Važno je da se afirmišemo kao poslovno povoljan ambijent, kao grad sporta, grad kulture i ova titula za Banjaluku znači mnogo. Što se tiče razvoja sporta, usvojili smo novi akcioni plan načina finansiranja i podsticanja sporta, i iduća godina će biti posvećena bazi. Kroz posebna sredstva koja će biti obezbijeđena iz budžeta biće kreiran poseban program podrške školskom, dječjem uzrastu i promovisanju sporta među djecom uzrasta do šestog razreda kako bi se podstakla baza iz koje se kasnije regrutuju sportisti za klubove i vrhunske rezultate. Grad će finansirati posebne sportske programe, ono što se nekada zvalo sekcijama na kojima bi učenici mogli učestvovati potpuno nezavisno od svog socijalnog stanja. Drugi segment na kojem će se raditi iduće godine je sportska infrastruktura, od teretana u prirodi i trim-staza do sportskih dvorana. Cilj nam je da iduće godine završimo sportsku dvoranu Šoping centra i da barem započnemo sportsku dvoranu u Gimnaziji kroz javno-privatno partnerstvo.

NN: Gotovo svakog mjeseca dođe do nekih promjena u Skupštini grada i prelazaka iz jedne u drugu stranku. Hoće li toga biti još i kako gledate na kritike pojedinaca koji su do juče bili na vlasti?

RADOJIČIĆ: Da gradske vlasti rade loše, od gradskih vlasti i vladajuće koalicije bi bježali i njihovi članovi. Nizom pokrenutih poslova i projekata ove godine i dosta nove energije koju smo unijeli vidljivo je da nam se priključuje dosta ljudi, uključujući i one koji su bili opozicioni aktivisti. I njima se sviđa ono što radimo i ja iz tog ugla vidim povećanu podršku Gradskoj upravi i gradskim vlastima i interes među onima koji su bili aktivisti ili članovi opozicionih partija.

Opozicija u Banjaluci djeluje poprilično neorganizovano i ne pruža ništa konkretno. Postoji par individualnih napora i ništa više od toga. Nova gradska vlast na određeni način je i sama ponudila određene promjene, reforme i alternative u gradu i sa te strane zadobila povjerenje i određenog dijela opozicionih birača. Ono što je zaista čudno je da se kao veliki opozicionari pojavljuju oni koji su bili glavni nosioci vlasti u proteklih petnaestak godina i što sada pokušavaju zaboraviti neke stvari koje su rađene pa i loše stvari kojih je bilo, a koje treba ispravljati u ovom i narednim mandatima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Prilika za mlade političare i političarke iz BiH

Marketing tim / 23.01.2020 00:00

U oktobru 2020. godine održaće se lokalni izbori u BiH, a na listama će biti i mlade osobe do 30 godina starosti, sa ili bez prethodnog političkog iskustva. Mlade vidimo kao ključni resurs za kreiranje novih ideja i stvaranje ugodnijeg ambijenta življenja.

Međutim da bi mladi mogli odgovoriti ovom zadatku i ispuniti očekivanja neophodno je da znaju kako funkcionira politički sistem u BiH, kako da zagovaraju nove ideje i stvaraju promjene i na posljetku da su uvezani s drugim mladima sličnih razmišljanja.

Institut za razvoj mladih KULT razvio je poseban program za omladinske političke lidere i liderice pod nazivom UMiDp, a upravo je otvoren poziv za treću generaciju mladih političara/ki ove obuke.

Obuka se sastoji od tri petodnevna modula, koji će se održati u februaru, aprilu i maju. Institut pokriva troškove prijevoza, smještaja i hrane za odabrane polaznike/ce.

U toku 2018. i 2019. g. ovu obuku pohađale su dvije generacije, 43 polaznika/ice iz 28 lokalnih zajednica iz 13 različitih stranaka, registriranih u BiH. Njihova iskustva pogledajte u videu:

Rok za dostavljanje prijava za treću generaciju je do nedjelje, 26. 1. 2020. godine do 23.59 sati, a prijave se dostavljaju isključivo putem online linka: http://mladi.org/myURL/umidp3.

Najčitanije