Kada pitate Banjalučane gdje je najbolje otići na rekreaciju, odmah ćete dobiti odgovor da je to Banj brdo ili Šehitluci, a ni bolji pogled na panoramu grada nigdje nećete imati nego s ovog mjesta s bogatom istorijom.
Stari naziv ovog izletišta bio je Šehitluci. Na austrougarskim kartama navodi se samo visina kote bez ikakvog imena, a stari naziv se odomaćio od 1933. Iako većina još koristi taj naziv, malo ko zna kako je on nastalo.
"Čuo sam još dok sam bio mali da je brdo dobilo ime po ratnicima koji su stradali tokom nekog rata", kazao nam je jedan stariji Banjalučanin, dodavši da, iako je već u šestoj deceniji, voli da se prošeta do brda jer je ono odmor za dušu i tijelo.
LEGENDA: Zoran Pejašinović, istoričar i direktor banjalučke Gimnazije, kaže da je prema jednoj legendi najpoznatije izletište u gradu dobilo ime po dvojici od trojice turskih šehida (žrtava), koji su u boju 1737. godine posječeni pod Kastelom, a sahranjeni na ovom brdu.
"Legenda dalje kaže da su se ti junaci, s glavama u rukama, nastavili penjati do brda, a usput su na jednom izvoru prali okrvavljene vratove, pa je to vrelo dobilo ime Vratinac. Jedan se okrenuo prema gradu i izdahnuo, a preostala dvojica su, onako obezglavljena, došli do vrha brda i tek tamo izdahnula", pojašnjava Pejašinović.
Dodaje da su ti šehidi pokopani zajedno u grob mauzolej, a brdo je po njima nazvano Šehitluci.
O SPOMENIKU: Spomenik na Banj brdu svakodnevno, u bilo koje godišnje doba, posjećuje veliki broj rekreativaca. Iako je penjanje zabranjeno, većina građana to ne poštuje pa se penju po njemu, čime ugrožavaju i sebe, ali i ovaj spomenik, koji je pravo istorijsko blago.
Ovaj simbol grada predstavlja jedan od najvećih spomenika, a autor je poznati zagrebački vajar Antun Augustinčić.
Mauzolejskog je tipa, izgrađen je od bijelog bračkog kamena i ima jedinstvenu formu i posebnu dinamiku. Gledan iz daljine djeluje kao metak ispaljen u pravcu Kozare i Grmeča.
Na pročelju spomenika, iznad ulaznih vrata, nalazi se figura nagog mladića koji u ruci drži zastavu.
Spomenik na temu revolucionarne epopeje oslikao je slikar Ismar Mujezinović, prema nacrtim svog oca Ismeta Mujezinovića, poznatog jugoslovenskog i bosanskohercegovačkog slikara.
U toku izgradnje slikar Ismet Mujezinović je obećao da će spomenik, po njegovom završetku, oslikati slikama na temu revolucije naroda Jugoslavije. Pošto je po završetku gradnje voda prodirala u unutrašnjost od ove ideje se privremeno odustalo. Kada je krajem osamdesetih godina saniran problem ulaska vode, slikar Ismar Mujezinović ispunio je obećanje svog pokojnog oca Ismeta i oslikao spomenik.
Posebnom tehnikom je na izbrušene kamene ploče prenio crteže svoga oca.
Spomenik je svečano otvoren 27. jula 1961. godine u okviru proslave dvadesetogodišnjice ustanka. Od tada je postao mjesto koje su posjećivali ljudi iz svih krajeva.
ANKETA:
Da li znate kako su Šehitluci-Banj brdo dobili ime?
Boris Bilić, radnik
Iskreno, ne znam kako je Banj brdo dobilo naziv, ali često šetam do spomenika, pogotovo u ljetnom periodu. Ljeti se nekada i do četiri puta sedmično znam popeti gore.
Sara Vuklišević, učenica
Ne znam kako je Banj brdo dobilo ime, samo znam na da se prije zvalo Šehitluci, a to ime i danas mnogi koriste, posebno stariji.
Volim prošetati do gore, jer je dobro za rekreaciju, ali je pogled zaista odličan.
Miroslav Ćikić, radnik
Ne znam stvarno kako su Šehitluci dobili naziv, a inače idem gore tri puta u toku sedmice. Pogled je savršen. Mislim da grad Banjaluka treba da zaposli čuvara koji bi pazio na spomenik i na taj način spriječio djecu da se penju.
Geografski podaci
Banj brdo od centra grada na Vrbasu udaljeno je pet kilometara, a na samom vrhu, na 431 m nadmorske visine, nalazi se Spomenik palim Krajišnicima, koji je izgrađen 1961. godine.
Izletište je bogato šumom, stazama za šetnju i planinarenje te uređenim mjestima za odmor i razonodu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.