Veselin Masleša Veso, književnik, novinar, revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije, rođen je 20. aprila 1906. godine u Banjaluci.
Djetinjstvo i ranu mladost proveo je u Banjaluci, gdje je završio i gimnaziju, a u šestom razredu stupio je u revolucionarni omladinski pokret i istovremeno se uključio u akcije radničkog pokreta Banjaluke.
Prve osnove marksističkog obrazovanja stekao je u đačko-literarnom društvu "Mladost".
Godine 1925. godine Masleša odlazi na studije u Zagreb, gdje je upisao Pravni fakultet, da bi ubrzo prešao u Frankfurkt, gdje je studirao ekonomiju, a potom u Pariz, gdje je studirao političku ekonomiju i sociologiju.
Slavko Podgorelac, književnik, novinar i radio-voditelj emisije "Medaljoni u vremenu", koja slavi 500. epizodu, rekao je da je poznavao njegovu sestru, Seku Masleša, koja se nije pomirila sa činjenicom da je njen brat otišao u rat, a ne u šumu, kako je porodici rekao.
"Pokojna Seka Masleša obožavala je brata Vesu kako samo mlađa sestra može i on se jedne večeri oprostio od porodice i nije kazao gdje odlazi, nego je samo kazao da ide u šumu. Seka je, pričajući mi o tom događaju, zaplakala i rekla: "Tada sam Vesu mrzila, do bola. Kako ima srca napustiti nas koji smo ga obožavali?" Nažalost, bijaše to i njihov definitivni oproštaj, jer je Veso tragično završio. Naravno, sestra Seka je svom bratu sve oprostila", kazao je on.
Podgorelac dodaje da se Masleša rodio u nekadašnjoj Gospodskoj ulici, koja je dobila naziv upravo po njegovom liku i djelu.
"Zbog revolucionarnog rada među jugoslovenskim studentima i radnicima iseljenicima u Francuskoj bio je izložen progonima i onemogućeno mu je dalje nastavljanje studija. Francuske vlasti su ga protjerale u Jugoslaviju, a jugoslovenske iz Beograda u Banjaluku. U Banjaluci je nastavio aktivnost u radničkom pokretu. Potom odlazi u Osijek, gdje se zapošljava kao urednik i korektor u redakciji 'Hrvatski list'", istakao je on.
Djetinjstvo i ranu mladost proveo je u Banjaluci, gdje je završio i gimnaziju, a u šestom razredu stupio je u revolucionarni omladinski pokret
Ipak, ubrzo je uhapšen i ponovo protjeran u Banjaluku. Godine 1938. zapošljava se u Beogradu, kao skupštinski novinarski reporter i komentator u "Beogradskim novostima". Iste godine primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije.
Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske, rekao je da se Banjaluka Veselinu Masleši nije dovoljno odužila.
"To što postoji samo njegova bista kod pozorišta i glavna ulica ne dokazuje da smo mu dali dovoljno značaja i pažnje. Mislim da se moramo više fokusirati na njegov lik i djelo, ali i edukovati građane o njemu. Banjalučani malo znaju o ovom revolucionaru i heroju, koji je dao svoj život za otadžbinu", naglasio je Novaković.
Masleša je tokom četvrte i pete neprijateljske ofanzive bio sa grupom divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koje su vodile borbe na Neretvi i Sutjesci. Poginuo je, tačnije utopio se 14. jula 1943. godine kod Tjentišta, dok su partizani pod okriljem noći prelazili Sutjesku kako bi se probili iz njemačkog obruča.
Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije 20. decembra 1951. godine Veselin Masleša proglašen je za narodnog heroja.