BANJALUKA - Gazi Ferhad-paša Sokolović bio je najznačajniji graditelj i utemeljivač Starog grada Banjaluke, kao i kasabe i šehera.
Bio je zadnji bosanski sandžak-beg od 1574. do 1580. i prvi bosanski beglerbeg od 1580. do 1588. godine.
On je sin Rustem-bega, nećak slavnog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Bio je i stric Ibrahima efendije Pečevije. Njegova braća su Ali-beg i Derviš-beg.
Prije nego što je postao bosanski sandžak-beg Ferhad-beg je bio plaćenik, a 1553. je imenovan za kliškog sandžak-bega.
Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta RS, rekao je da je Ferhad-paša prenio prijestonicu Bosanskog sandžaka i kasnije Bosanskog pašaluka iz Travnika u Banjaluku, gdje je ostala sve do 1639. godine.
"On je osnovao kasabu Donji Šeher između Crkvine i Vrbasa. Iako je Sofi Mehmed-paša znatno pospješio razvitak Banjaluke, današnjeg Gornjeg Šehera, Ferhat-pašu treba smatrati osnivačem Donjeg Šehera, odnosno današnjih Srpskih toplica. Ali i prije Ferhad-paše postojalo je malo naselje, o čemu svjedoče hrišćanski grobovi na Laušu i naziv potoka Crkvina.
"Donji Šeher, savremena Banjaluka, počeo je da se razvija u značajan grad za vrijeme Ferhad-paše. On je i osnovao vakuf i izdao vakufnamu", istakao je on.
Novaković dodaje da je Ferhad-paša razvijao Banjaluku, a od 1576. do 1578. je izgradio 216 objekata.
"Tu je prije svega poznata džamija Ferhadija, kraj nje je izgradio mekteb i turbe za sebe, pa šadrvan i hamam i za njih poseban vodovod, zatim sahat-kulu, javne toalete, karavan-saraj i hambar za žito, u neposrednoj blizini džamije 200 preduzetničkih i trgovačkih prodavnica. On je praktično napravio čitavu čaršiju, a dalje veliki drveni most preko Vrbasa i kameni most preko Crkvine u blizini tih objekta, te do dva kilometra kaldrme u širini od pet aršina od Gornjeg Šeherea do potoka Crkvina", kazao je on.
Novaković je dodao da je Ferhad-paša osnivao kasabu Lišnja u donjem toku Vrbasa na putu prema Doboju i Derventi, koje je danas istoimeno selo kod Prnjavora.
"Ferhad-paša je dosta učinio za Banjaluku i napravio je da tada izgleda kao jedan od najmodernijih gradova u Osmanlijskom carstvu. U Banjaluku su svi rado svraćali i dolazili, kao i danas, jer je naš grad uvijek imao svoju dušu, tradiciju i običaje. Pored svih muka koje su nas snašle u istoriji i koliko god da smo propatili, opet smo onaj isti narod koji voli i poštuje druge, ali smo i ponosni", kazao je on.
Slavko Podgorelec, književnik i novinar, rekao je da je Ferhad-paša bio graditelj i obnavljao je Banjaluku.
"Narečeni paša obnovio je tvrđavu, sagradio most, tri kaldrmisana druma do Gornjeg Šehera, sagradio javnu kuhinju, han, u prevodu motel, i utemeljio oko 200 trgovina od čije zakupnine su održavana javna dobra njegove zadužbine, a prije svega džamija i sahat-kula, po nekima - prva na tadašnjim prostorima. Narečeni paša je izgradio i veliki vodovod sa više javnih česmi u gradu, i to su bile prve javne česme", istakao je on.
Septembra 1590. godine Ferhad-pašu Sokolovića usmrtio je jedan njegov rob, ali se ime tog roba nije otkrilo.
Njegovo mrtvo tijelo je preneseno u Banjaluku i sahranjeno u naročitom turbetu kraj džamije Ferhadije.