Banja Luka

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XL): Aleksandar - Aco Ravlić

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XL): Aleksandar - Aco Ravlić
Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XL): Aleksandar - Aco Ravlić
Nikola Vidačković

Aleksandar - Aco Ravlić je jedan od rijetkih novinara ovoga kraja koji je sa podjednakim uspjehom baratao perom, kamerom, bio plodonosan pisac i hroničar te izuzetno društveno aktivna i odgovorna osoba.

Rođen je 1929. godine u Bosanskom Brodu, a život je proveo u Banjaluci.

Do odlaska u penziju 1990. godine bio je profesionalni novinar i dugogodišnji rukovodilac dopisništva zagrebačkog "Vjesnika" iz Banjaluke.

SVESTRANOST: Uporedo s osnovnim zanimanjem, novinarstvom, bavio se i mnogim drugim stvarima, među kojima je publicistika u koju počinje da ulazi početkom pedesetih godina prošlog vijeka, od kada predano istražuje, u prvom redu, prošlost Banjaluke.

Bio je i zapažen društveni radnik, posebno u sportu, u kojem je obavljao mnogobrojne odgovorne dužnosti u klubovima i savezima te organizacionim odborima u Banjaluci i Bosanskoj Krajini.

Između ostalog, bio je inicijator izgradnje sportske dvorane u Boriku u zlatnim vremenima njenog sporta, posebno rukometa. Bio je član i više izvršnih odbora u BiH i Jugoslaviji.

Uz svakodnevni posao, istraživanje prošlosti i pisanje, Ravlić se bavio i fotografijom, te činio jednu rijetko svestranu, a podjednako uspješnu ličnost u svim oblastima djelovanja grada na Vrbasu.

TURISTIČKI PLAKAT: U publikacijama, kojima je autor, i brojnim drugim drugih autora, objavljeno je više stotina njegovih crno-bijelih i kolor snimaka, dok je mnogo snimaka objavljeno u dnevnicima "Vjesnik" i "Sportske novosti", odnosno sedmičnim izdanjima nekada velike kuće "Vjesnik".

Ravlićev kolor snimak "Karneval na Vrbasu", načinjen pod zidinama stare utvrde Kastel, na Vrbasu, odabran je za prvi turistički plakat Banjaluke, koji se pojavio u julu 1979.

Podaci rječito pokazuju koliko je Ravlić plodan publicista. Broj stranica u knjigama kojima je autor je prekoračio brojku 5.000, a većinu svojih publikacija i nekoliko drugih je likovno i grafički sam uredio.

NAGRADE I PRIZNANJA: Dobitnik je više vrijednih i značajnih priznanja, među kojima se ističu nagrada "Veselin Masleša" za oblast kulture SO Banjaluka (1975), plaketa SO Cazin, najznačajnije priznanje Cazina (1985), nagrada za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije (1983), Dvadesetpetomajska nagrada SR BiH (1981), zatim dvije plakete "Sportskih novosti" te srebrne plakete "Vjesnika".

Slobodan Pešević, dugogodišnji novinar "Večernjih novosti" i Ravlićev kolega, rekao je da je Aco bio pravi i istinski hroničar grada Banjaluka.

''Aco je ostavio pečat u ovom gradu u više oblasti. Njegove monografije nastale poslije razornog zemljotresa su jako zanimljive. Takođe je bio dosta društveno angažovan pa je jedan od najzaslužnijih što je dvorana 'Borik' izgrađena", rekao je Pešević.

Istakao je da je Ravlić, kao novinar, što je bio njegov osnovni poziv, ostavio dubok trag.

MNOGOBROJNE KNJIGE: Većina Banjalučana poznaje novinara Aleksandra Ravlića po mnogobrojnim monografijama, knjigama i pričama, u kojima je s bezbroj slika i divnih priča ovjekovječena nekad znana krajiška ljepotica Banjaluka. A po gradu se odavno prenosi priča da nema pravog Banjalučanina koji u svojoj zbirci nema barem jednog "Ravlića".

Usljed ratnih prilika Ravlić je Banjaluku napustio 1994. godine i nastanio se u Rijeci, gdje je živio do svoje smrti. Prvi put poslije odlaska, Ravlić je grad posjetio tajno 1998. godine, jer je strahovao zbog priča određenog broja ljudi za koje je bio nepoželjan. Od tada do kraja života je dolazio još samo dva puta.

Preminuo je 2005. godine u Rijeci.

BIBLIOGRAFIJA

• "35 godina Borca" (1961)

• "100 potresnih dana Banje Luke" (1970)

• "Pola stoljeća Borca" (1976)

• "Banja Luka - razdoblja i stoljeća" (1979)

• "Banja Luka - napori i radosti" (1985)

• "Drugo stoljeće hotela 'Bosna'" (1986)

• "Jelšingrad 50" (1937-1987)

• "Banja Luka grad - Town of Banja Luka" (1990. i 1992.)

• "Banjalučka Ferhadija - ljepotica koju su ubili" (1996)

• "Banjalučki povijesni listići I" (2001)

• "Banjalučki povijesni listići II" (2003)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije