Banja Luka

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XLIII): Osman i Bahrija Nuri-Hadžić

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XLIII): Osman i Bahrija Nuri-Hadžić
Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XLIII): Osman i Bahrija Nuri-Hadžić

Osman Nuri-Hadžić, prvi banjalučki okružni načelnik, i Bahrija Nuri-Hadžić, njegova kćerka i operska pjevačica, dio životnog vijeka proveli su i u Banjaluci.

Smatra se da su Nuri-Hadžići jedna od prvih bošnjačkih porodica u gradu. Porodica Nuri-Hadžić su potomci Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira otomanske imeprije i graditelja mosta preko Drine. Osman je bio kulturan čovjek, širokih vidika, a njegove četiri kćerke prve bosanske muslimanke koje su skinule feredžu i studirale u inostranstvu.

Zvaničnik i pisac

Osman Nuri-Hadžić rođen je u Mostaru, 28. juna 1869, a umro 23. decembra 1937. godine. Spada u bošnjačke intelektualce koji su krajem 19. i početkom 20. vijeka počeli djelovati među bosanskim muslimanima.

U Sarajevu je završio šerijatsku školu, a pravo u Beču i Zagrebu. U tadašnjem nacionalnom buđenju, koje je zahvatilo mlade školovane muslimane iz BiH, Osman je kao zagrebački đak pristupio Hrvatskom nacionalnom pokretu i 1895. zbog spaljivanja mađarske zastave bio isključen sa univerziteta, te osuđen na pet mjeseci zatvora.

Nakon završetka školovanja, Osman je služio u okružnim sudovima u Mostaru i Sarajevu, zatim u Zemaljskoj vladi u Sarajevu, pa kao profesor i direktor šerijatske škole do 1914. godine. Za vrijeme rata bio je sreski načelnik u Dubici i Banjaluci, gdje je za vrijeme velikih nevolja umio da ostane na visini.

Po oslobođenju je postao prvi banjalučki okružni načelnik, poslije toga načelnik u Ministarstvu unutrašnjih djela i, najzad, državni savjetnik. Bio je izuzetno plodotvoran pisac, pa je osim saradnje u mnogim dnevnicima i časopisima, pisao i romane.

"Rodoljubivi banjalučki trgovci i zanatlije obrazovali su tajno udruženje za ishranu uhapšenih po banjalučkom procesu i za pomoć njihovim porodicama. Mnogi od nas ima samo tom udruženju da blagodari što za vreme Svetskog rata nismo u apsu pomrli od gladi. Naši advokati, Danilo Dimović, Vlado Andrić i Soukal, jedan Čeh, objasnili su nam da udruženje funkcioniše ne samo sa znanjem nego i uz pomoć Osmana Nuri-Hadžića'', pisalo je u listu "Politika", povodom Šestomjesečnog pomena 23. juna 1938. godine.

Prvakinja opere

Bahrija je bila poznata operska diva. Rođena je u Sarajevu 4. marta 1904. godine. Osnovno muzičko obrazovanje stekla je u Sarajevu i Beogradu, a u Beču je studirala pjevanje kod Th. Lierhamera na Državnoj visokoj akademiji za muziku i umjetnost.

Po završetku školovanja, od mnogih ponuda opredjeljuje se za operu u Bernu. Od 1931. do 1960. godine bila je prvakinja Beogradske opere, a 1988. godine dobila je Sedmojulsku nagradu.

Najveći umjetnički doživljaj u njenoj karijeri bila je svjetska praizvedba opere "Lulu", austrijskog kompozitora Albana Berga.

"Bio je to svakako jedan veliki poduhvat i moj najveći umjetnički doživljaj. Na toj premijeri našli su se svi vrhunski umjetnici iz cijelog svijeta: Darius Milhaud, Vilijam Štajnberg, Pjetro Maskanji, Tomas Man, Konrad Bek, supruge Vedekinda i kompozitora Berga. A ja sam tada imala samo 33 godine i sreću da sve to doživim", rekla je Bahrija Nuri-Hadzić za taj nastup pred najbiranijom svjetskom umjetničkom elitom.

Suprug bio protiv pjevanja

Bahrija Nuri-Hadžić bila je udata za poznatoga beogradskog hirurga, koji nije bio voljan da mu se žena bavi pjevanjem.

Kažu da je desetak godina gajila piliće i igrala karte.

Poslije je nakratko nastavila karijeru u beogradskom Narodnom pozorištu, ali nisu to bile uloge po mjeri i potrebi njenog glasa.

Govorila je da nikada nije otpjevala nijednu sevdalinku. Nije to bio njen svijet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije