Obućari, krojači, časovničari, cvjećari, galanteristi, mljekari i dimnjačari su zanimanja koja izumiru u gradu, potvrđeno je iz srednjih škola i agencija za zapošljavanje.
Prema riječima Jove Sovilja, direktora Škole učenika u privredi, zanimanje dimnjačara oko dvadesetak godina već nije u nomenklaturi zanata.
`U Školi učenika u privredi interesovanja mladih nema za upis na smjerove galanteriste, obućare, krojače, a upravo je najmanje nezaposlenih iz ovih struka`, rekao je Sovilj.
On je naveo da učenici uglavnom nastoje da idu na četvorogodišnja zanimanja, a izbjegavaju trogodišnja.
Edi Haneš, direktor Poljoprivredne škole, takođe je potvrdio da je smanjen broj učenika na smjerovima koji traju tri godine, između ostalog, i zato što se nakon trogodišnjeg stepena đaci ne mogu upisati na fakultet.
`Prvi put smo ove godine upisali učenike za pekare i mesare, dok interesovanja nije bilo za mljekare, cvjećare i druga kvalifikovana zanimanja`, kazao je Haneš.
Većina preostalih zanatlija u gradu razočarana je što njihovi zanati izumiru jer mladi neće da ih naslijede.
`Od dimnjačarskog zanata se može pristojno živjeti, pogotovo što nema konkurencije, a posla ima dosta`, kaže dimnjačar Nikola Bogut.
Milenko Kos, obućar i vlasnik obućarske radnje `Pervan`, ovim zanatom se bavi 34 godine. Smatra da mladi ljudi danas žele da se obogate preko noći, a ako ste zanatlija treba dosta godina da bi se nešto steklo.
`Zarada obućara nije neka, ali posla ipak ima i može se živjeti`, rekao je Kos.
Iz agencije `Spektar` za posredovanje u zapošljavanju su istakli da se zidari, tesari i druge zanatlije sve rjeđe sreću u ponudi na tržištu rada, a da je potražnja za takvim zanimanjiva velika.
Sociolozi kažu da se mladi ljudi danas češće opredjeljuju za tzv. trendovska zanimanja, koja su, međutim, često neperspektivna.