Između kuhinje ovdje i u Francuskoj je velika razlika i to ne samo u cijeni, već u samom sastavu hrane. Mi se trudimo da pazimo šta jedemo i tu razliku najviše vidim između mene i mojih prijatelja iz BiH, kaže Kristof Lekont, francuski pekar i poslastičar, a odnedavno i banjalučki zet.
Naime, Lekont, koji dolazi iz pokrajine Konjak sa obale Atlantika, radeći za razne međunarodne organizacije širom svijeta, upoznao je i svoju sadašnju suprugu sa kojom planira da gastronomsku ponudu grada na Vrbasu učini bogatijom uz prepoznatljive francuske specijalitete. U tome će mu svakako pomoći znanje ovdašnjeg jezika, koji je uspio savladati.
"Tu sam već dvije godine. Dolazim redovno, svaka dva-tri mjeseca. Tražim prostor i želim da registrujem firmu, ali ovdje je to malo duži proces. Planiram da otvorim francusku pekaru i poslastičarnicu, pošto se time bavim posljednjih pet godina", otkriva Lekont.
Kaže da će njegova pekara i poslastičarnica imati hranu sa bitno drugačijim ukusom nego što su Banjalučani navikli. Ipak, u međuvremenu je odlučio da svoje kulinarske vještine velikodušno podijeli sa svim ljubiteljima francuske kulture.
"Trenutno držim časove kuvanja u saradnji sa Francuskim kulturnim centrom u Banjaluci. To je istovremeno odlična prilika da svi provjere nivo poznavanja francuskog jezika, ali ovaj put kroz kuhinju", pojašnjava Lekont i ističe da za početak upoznavanja sa istom, svima preporučuje autentični francuski kolač "Pate Sable" sa jako hrskavom teksturom i tzv. ganaš kremom.
Naglašava da je veliki ljubitelj slatkiša, ali da su na ovim prostorima kolači dosta drugačiji nego u njegovoj rodnoj zemlji.
"Nažalost, nemaju taj nivo kvaliteta. Recimo, dešavalo mi se da naručim krempitu koja u svom sastavu mora da sadrži štapić vanilije, ali da ga ne bude", navodi on i dodaje da su originalni sastojci osnova dobre hrane.
Objašnjava da je upravo to jedan od ciljeva njegovog kursa te da je akcenat na sastavu hrane, jer je primijetio da se ovdje mnogo više koristi margarin nego maslac, što, kako kaže, stvara ogromnu razliku u okusu.
"Na primjer, nije svaka čokolada ista, kao ni pavlaka, sir ili hljeb. Radim sa ljudima korak po korak, kako bi razumjeli šta je najbolje za njih. Nije važna cijena, već kvalitet, ali većina ne pazi na to", naglašava Lekont i kaže da ljudi i u Francuskoj često kupuju ono što je najjeftinije.
Ipak, ističe da mu sviđa hrana ovog podneblja te da ga oduševljava domaća kuhinja.
"Imam sreću da živim sa ljudima kojima je prioritet domaća hrana. Namirnice kupuju na selu pa je sve svježe i čisto. To je ono što najviše volim kod Banjaluke, i generalno, BiH. Kod nas se već može naći sve i svašta, biološki tretirana hrana i tome slično", kaže on i naglašava da se život na selu prilično izgubio u Francuskoj.
Ističe da kuhinja umnogome zavisi i od mjesta življenja te da je primijetno da je ovdje dosta hrane bazirano na mliječnim proizvodima te piletini i drugom mesu, koje dolazi sa sela.
"Takođe, ljeti sam često za doručak jeo paprike. Vi to zovete sataraš, čini mi se. Toga nema kod nas. Inače, paprike nisu toliko popularne u Francuskoj, ali mi zato, recimo, punimo paradajz", navodi Lekont i naglašava da su u njegovom kraju najzastupljeniji morski plodovi i riba.
Bez diplome ni ćevabdžinica
U Francuskoj ne možete biti pekar, poslastičar ili kuvar ako prethodno nemate završenu školu, nakon koje dobijate državnu diplomu.
"Časovi teorije i prakse su od osam ujutro do osam naveče. Tačnije, dio vremena ste u školi, a drugi dio u poslastičarnici ili pekari, kako vi to kažete 'kod gazde'. Ako bi sutra neko od vas otišao u Francusku da otvori, recimo, ćevabdžinicu, morao bi prvo da ima državnu diplomu", pojašnjava Lekont i dodaje da je ona dokaz da ne možete praviti loše proizvode.
Pate Sablee chocolat
Sastojci:
- 200 g brašna
- 25 g mljevenih badema
- 75 g šećera
- 10 g kakaoa u prahu
- 120 g maslaca
- jaje
- so
Priprema:
Napraviti smjesu od brašna, šećera, bademe i maslaca, koja treba da podsjeća na pijesak. Dodati jaja, so i kako te umutiti. Miješati dok se sastojci ne sjedine. Pokriti i čuvati u frižideru nekoliko sati do upotrebe.
Peći oko 30 minuta na 180 stepeni Celzijusovih.