Grad Banjaluka, njeni građani, kao i hram Hrista Spasitelja, danas su obilježili krsnu slavu Vaznesenje gospodnje - Spasovdan.
Slava grada proslavljena je uz svetu arhijerejsku liturgiju, koju je služio Jefrem, vladika banjalučki, uz sasluženje Mitrofana, Njegovog preosveštenstva episkopa istočnoameričkog i uz pomoć brojnog svešenstva Eparhije banjalučke.
Vladika Jefrem u obraćanju u sabornom hramu Hrista Spasitelja čestitao je slavu hrama i Banjaluke i poželio da svi budu pred Bogom ponizniji, a jedni drugim milostiviji. Nakon arhijerejske liturgije osveštani su slavsko žito i kolač, a potom je održana i spasovdanska litija oko sabornog hrama, na čijem su čelu bile vladike Mitrofan i Jefrem, te nekoliko stotina vjernika.
Poslije osveštenja kolač su lomili vladika Jefrem, Dragoljub Davidović, gradonačelnik, i zvaničnici grada.
Davidović je čestitao krsnu slavu svim Banjalučanima i rekao da je ovo prilika da se građani podsjete na običaje i na tradiciju. On je kazao da su zbog tragedije (pogibije pet članova Padobranskog kluba "Banjaluka") svi drugi događaji posvećeni Spasovdanu odgođeni, ističući da je održana samo liturgija i litija.
Davidović čestitao krsnu slavu svim Banjalučanima i rekao da je ovo prilika da se građani podsjete na običaje i tradiciju
Dragan Grujić, sveštenk Eparhije banjalučke, zahvalio je onima koji su organizovali litiju, svim vjernicima i građanima koji su svojim dolaskom uveličali molitveni skup.
"Spasovdan je i krsna slava grada, tako da je to razlog i povod više da se saberemo u našim bogomaljama", rekao je Grujić. On je istako da je praznik Spasovdan naročito značajan i bitan zbog spasovdanske litije, koja je bila sastavni dio grada sve do Drugog svjetskog rata.
"Nakod Drugog svjetskog rata litija je bila zabranjena i, evo, unazad nekoliko godina ponovo je obnovljena", objasnio je Grujić.
Siniša Čekić, Banjalučanin, kazao je da svake godine na ovaj praznik dolazi u crkvu da se pomoli.
"Zadovoljstvo mi je što sam na dan Spasenja Isusa Hrista bila u hramu koji je posvećen njemu. Čestitam krsnu slavu Spasovdan svim pravoslavnim vjernicima", dodao je Čekić.
Dragan Grujić, sveštenk Eparhije banjalučke, zahvalio je svim vjernicima i građanima koji su uveličali molitveni skup
Spasovdan se kao krsna slava grada obilježava jer je hram Hrista Spasitelja posvećen Vaznesenju gospodnjem, na čijem se mjestu nalazila crkva Svete trojice, koja je napravljena između dva svjetska rata, a srušena je prilikom njemačkog bombardovanja 1941. godine.
I Beograd slavi Spasovdan
Liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi, koju je služio patrijarh srpski Irinej, obilježena je krsna slava Vaznesenje gospodnje u Beogradu.
Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prijestonicu, u čast obnove i napretka grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Spasovdan.
Vaznesenje gospodnje
Vaznesenje gospodnje ili Spasovdan je hrišćanski praznik koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa. Po hrišćanskom vjerovanju Gospod je pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hrustos ponovo javio i rekao: "Idite po svemu svijetu i propovijedajte jevanđelije svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje, biće osuđen."
Da bi u tome uspjeli, Hristos im je obećao Duha utješitelja i zapovijedio da do silaska Duha svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljudstvo spasavati u vjeri - odatle naziv Spasovdan.