Veoma sam ponosan što smo u ovako teškom periodu svjetske krize i složenim političkim uslovima na lokalnom nivou, bez podrške Skupštine grada, uspjeli napraviti značajne rezultate kada su u pitanju investicije, istakao je u intervjuu za "Nezavisne" Boriša Mandić, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove.
"Prvi put nakon više decenija započeli smo izgradnju nove osnovne škole u naselju Ada, izgradili vrtiće u naseljima Kuljani i Vrbanja, te ambulantu u Dragočaju, prvo dajak pristanište, kao i javnu plažu u Srpskim toplicama, a završavamo sportsku dvoranu u naselju Lauš uz osnovnu školu 'Sveti Sava' te obnavljamo i malu salu u istoj školi za potrebe borilačkih sportova i još mnogo toga", kaže Mandić.
NN: Koji su planovi za narednu godinu, na kojim projektima ćete raditi?
MANDIĆ: Planovi za ovu godinu bili su zaista ambiciozni i ponekad smo mislili da nije realno da se sve to napravi, ali uspjeli smo. Međutim, tek nas u 2023. godini očekuje realizacija značajnih projekata kao što su prvi atletski stadion sa dvoranom u naselju Lauš, novi najveći gradski park, u koji smo ove godine ušli samo jednim dijelom, a kako bismo približili ovaj prostor građanima, zatim rekonstrukcija i restauracija "Kuće Milanovića", te postojećih sadržaja u parku "Mladen Stojanović", najvećeg dječjeg igrališta i pilates parka, izgradnja teniskog sportskog centra za potrebe ATP turnira, vidikovac na Banj brdu, rekonstrukcija i uređenje kupališta "Tri banje - Vrućica" u Srpskim toplicama, osnovna škola na Paprikovcu, izgradnja reciklažnog dvorišta, prvi skejt park...
NN: Kakva je infrastrukturna opremljenost najvećeg grada Srpske, te koliko se ulaže u ove svrhe?
MANDIĆ: Godišnje se ulaže oko 25 miliona KM u izgradnju nove infrastrukture, u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, saobraćajnu infrastrukturu, toplifikacionu mrežu te javnu rasvjetu. Najveći problem je taj što se grad nekontrolisano širi izvan urbanog područja, a širenje infrastrukturne mreže postaje neracionalno. Godišnje se ulaže oko 10 miliona KM u izgradnju vodovodne mreže u naseljima gdje vodosnabdijevanje nije bilo riješeno ili nije bilo kvalitetno. Više od 90 odsto stanovnika ima stabilno vodosnabdijevanje, a oko 60.000 stanovnika su korisnici sistema daljinskog grijanja.
NN: Pomenuli ste grijanje, kakvo je trenutno stanje sa grijanjem u Banjaluci?
MANDIĆ: Aktuelna energetska kriza u svijetu pokazala je koliko je važno biti energetski nezavisan, i to je razlog što nije došlo do povećanja cijena komunalnih usluga, niti bi trebalo biti značajnijeg povećanja. Ipak, u skladu sa trendom rasta cijena na tržištu, u narednoj godini se očekuje povećanje cijena komunalnih usluga, ali će Gradska uprava detaljno analizirati svaki prijedlog komunalnih preduzeća i uraditi sve što je moguće da ta uvećanja budu opravdana, a kako bi se zaštitili korisnici, ali pazeći na poslovanje komunalnih preduzeća. Ove godine smo izradili studiju modernizacije sistema daljinskog grijanja, koja je finansirana od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), te uputili Skupštini zahtjev za odobravanje kredita za rekonstrukciju vrelovodne mreže, međutim nije prihvaćen ovaj prijedlog, ali mi ćemo insistirati na ulaganjima. Sistem daljinskog grijanja je najefikasniji način grijanja, te sve veći broj građana traži priključenje, ali i investitori zgrada koji trenutno grade u Banjaluci.
NN: Već godinama postoji problem sa otpadnim vodama u gradu, da li je u narednom periodu planirano raditi na rješavanju ovog problema?
MANDIĆ: Vjerovatno najveći izazov će biti rješavanje problema otpadnih voda, koji nikada nije riješen, jer najveći grad Srpske nema prečistač i sve otpadne vode završavaju u Vrbasu, koji je naš najveći prirodni resurs. Smatram da je ovo najznačajniji kapitalni projekat, jer rješava istorijski problem zagađenja površinskih voda. Trenutno započinjemo izradu studije koju finansira Evropska investiciona banka (EIB), koja će predložiti rješenje, finansijske i tehnološke uslove izgradnje prečistača kao i rekonstrukciju i izgradnju kanalizacione mreže u urbanom području grada. Ovo će doprinijeti čistijem gradu, čistijem Vrbasu, a građani će se okrenuti rijeci, povećanju turističkih potencijala, sportskih i rekreativnih sadržaja.
NN: Prethodnih mjeseci dovođeno je u pitanje odlaganje otpada u Banjaluci, šta je urađeno povodom toga, te šta će se raditi?
MANDIĆ: Kada je u pitanju održavanje našeg grada, tu smo posebnu pažnju posvetili problemu otpada. Ove godine smo u više naselja uklanjali kontejnere koji su postali mini-deponije različitih vrsta otpada i organizovali odvoz otpada "od vrata do vrata" kako bismo smanjili količinu otpada na ulicama. Na ovaj način riješićemo se divljih deponija, ali i preuzeti odgovornost za otpad koji lično napravimo. Naredni cilj je da uredimo kontejnerska mjesta u gradskim naseljima i organizujemo razdvajanje otpada. Najveći projekat koji ćemo realizovati u najskorije vrijeme je izgradnja reciklažnih dvorišta, na tri lokacije u gradu. Poseban izazov predstavljaju sve veće količine otpada koji se proizvede u našem gradu i nedostajući kapaciteti postojeće regionalne deponije u Ramićima, koju je pod hitno potrebno proširiti, a u narednim godinama tražiti novu lokaciju za preseljenje.
Ipak, nije samo dovoljno graditi i održavati, važno je mijenjati svijest, ponašanje, način rada i razmišljanja, raditi na toleranciji i uvažavanju, transparentnoj i savremenoj e-upravi, digitalizaciji.