U okviru izgradnje botaničke bašte završeni su radovi na parceli za genoteku i posađena je trava, a na ukupnoj površini kompleksa bašte od 53.000 kvadratnih metara izvršeno je tretiranje zemljišta herbicidima.
Tretiranje zemljišta herbicidima izvršeno je radi uklanjanja korova, a što je preduslov za kvalitet budućih radova prilikom podizanja travnatih površina.
"Nakon dobijanja saglasnosti 'Toplane', 'Vodovoda', 'Telekoma' i 'Elektrodistribucije', te završenih obimnih pripremnih radova, krenuli smo s prvom fazom izgradnje botaničke bašte. Završeni su radovi na površini od 69 hektara i obrađeno je 3.800 kubika humusa, a izvođač radova bilo je preduzeće 'Rival'", kazala je Mira Ćopić, saradnik na projektu "Botanička bašta".
Ona je dodala da je ova količina humusa na gradilište dopremljena dobrom voljom pet građevinskih preduzeća s teritorije grada i da je na ovaj način ušteđeno 76.000 KM, te da će ovaj novac biti preusmjeren na druge investicije.
Gordana Đurić, koordinator projekta "Botanička bašta", kazala je da se trenutno radi na sanaciji i adaptaciji objekata koji se nalaze u sklopu prve parcele, odnosno parcele za genoteku.
"Problem nam je predstavljala druga faza izgradnje botaničke bašte, na parceli za arboretum s jezerom. Nakon konsultacija sa stručnjacima iz oblasti projektovanja i izgradnje vodenih površina, došli smo do saznanja da nijedno preduzeće u našoj zemlji i u zemljama iz okruženja nije izvodilo radove na izgradnji jezera površine koju smo planirali", navodi Đurićeva.
Ona dodaje da je samo saznanje da je postupak izgradnje jezera tehnički teško izvodljiv nametnulo potrebu smanjenja projektovane veličine jezera i izmjenu urbanističko-tehničkog plana za ovu parcelu, te da je taj dio posla i urađen.
"Urbanističko-tehnički plan za izgradnju jezera je izmijenjen i izabran je izvođač radova, a početak radova na trećoj, odnosno zadnjoj fazi, koja se odnosi na izgradnju upravne zgrade i staklenika, još ne planiramo", kazala je Đurićeva.
Skoro svi univerzitetski centri imaju botaničku baštu kao sastavni dio univerziteta na korist i uživanje cijele zajednice. Banjaluka, koja je poznata kao grad zelenila i drvoreda, nije imala taj sadržaj, pa je upravo iz tog razloga i višestrukog značaja botaničke bašte pokrenuta inicijativa za formiranje univerzitetske botaničke bašte.
Đurićeva navodi da je idejni projekat za botaničku baštu u gradu na Vrbasu napravljen 2005. godine u saradnji Poljoprivrednog fakulteta i Administrativne službe grada, a da je do danas broj institucija koje su iskazale interes za projekat značajno povećan.
"Od naredne godine botanička bašta neće biti samo projekat i obaveza Poljoprivrednog fakulteta, nego će biti dio organizacione jedinice Univerziteta u Banjaluci", dodala je Đurićeva.
Vrijednost projekta je procijenjena na milion KM, a dogovor je da Administrativna služba grada sufinansira izgradnju bašte u iznosu od po 100.000 KM tokom pet godina.
"Grad je dosad izdvojio 500.000 KM za izgradnju botaničke bašte, a u toku ove godine je predviđen nastavak sufinansiranja", kazala je Đurićeva.
Građani su zadovoljni što će Banjaluka imati botaničku baštu.
"Sviđa mi se sama ideja projekta, jer sam bila u gradovima koji imaju botaničke bašte i znam da to samo može da unaprijedi jedan grad", kazala je Banjalučanka Jelena Jošić.
Ona je dodala da grad, po njenom mišljenju, ima zaista mnogo lijepih građevina i sadržaja, a da će bašta kao kompleks raznih biljaka, jezera, staklenika i šetališta pružiti uživanje građanima Banjaluke, ali i onima koji dođu da posjete grad.
Podrška Skupštine grada
Skupština grada u septembru 2004. godine prihvatila je inicijativu članica Univerziteta u Banjaluci i odobrila početak i definisanje realizacije projekta izgradnje botaničke bašte.
U Administrativnoj službi grada su kazali da je značaj ovog projekta višestruk i od velikog interesa kako za Banjaluku, tako i za cijelu RS.
"Razlozi osnivanja su mnogobrojini. U sklopu bašte će biti nezamjenjivi nastavno-naučni objekti, turistički objekti, javne zelene površine, a objekti ove vrste služe podizanju ekološke kulture i svijesti cjelokupnog stanovništva", dodali su u Administrativnoj službi grada.
Skupština grada podržava nastavak realizacije druge i treće faze projekta "Botanička bašta", kroz eventualno sufinansiranje započetog projekta.