Tereni i organizovani javni sadržaji za rekreaciju, posebno u nadolezećim hladnijim zimskim danima, evidentno je da nedostaju u gradu, jer su građani nezadovoljni ponudom za sve sportove.
Građani se uglavnom rekreiraju u sopstvenoj režiji i o sopstvenom trošku. Ponuda se svodi na privatne fitnes centre i iznajmljivanje fiskulturnih sala osnovnih i srednjih škola, čiji su termini prebukirani. Nerijetko rekreativci uplaćuju slobodne termine i poslije ponoći kako bi dobili prostor za rekreaciju.
"Mjesečne pretplate u fitnes centrima su prosječno oko 30 KM. Ovaj sport je postao popularan polovinom devedesetih godina na ovim prostorima i danas je veoma zastupljen, tako da za ovu vrstu rekreativaca ima dovoljno kapaciteta", rekao je Zoran Ćurguz, vlasnik Fitnes centra "Fleks".
Rekreativac Goran Sirovica smatra da grad ne pruža mnogo mogućnosti za ljude koji nisu ljubitelji ovakve vrste aktivnosti.
"Ne postoji nijedan natkriven javni teren koji bi građani mogli da koriste bez nadoknade za kolektivne sportove, koji su u našem gradu najpopularniji", izjavio je Sirovica.
Prije su se mnogi građani rekreirali na popularnim vojnim terenima, koji su imali stazu za trčanje, dok danas ne postoje slični javni sportski tereni ovakve namjene.
Građani rekreativci za trčanje koriste dio zelenih javnih površina u parku "Mladen Stojanović" zbog toga što ne postoji nijedna uređena staza za trčanje.
Jedini javni teren za tenis sa betonskom podlogom, koji se koristi bez nadoknade, nalazi se u istom parku i nije u funkciji jer nedostaje mreža. Tenis tako ostaje nedosanjani san mnogih građana slabijeg materijalnog stanja, jer su oprema i iznajmljivanje terena skupi. Na taj način, smatraju mnogi stanovnici grada na Vrbasu, ovaj popularni sport ostaje privilegija bogatih.
Anketirani građani smatraju da pored javnih natkrivenih i osvijetljenih sportskih terena gradu nedostaju i biciklističke staze, dok postojeće staze ne zadovoljavaju potrebe stanovništva.
"Vožnja biciklom po gradu je veoma opasna i neizvjesna i mnogi ljubitelji biciklizma se ne usuđuju na ovaj vid rekreacije", smatra Dragana Stojiljković, koja svakodnevno vozi bicikl.
U Administrativnoj službi kažu da su ove godine uložili 300.000 KM za obnovu sportskih igrališta u više mjesnih zajednica na području grada.
Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada, kaže da su oni još prije dvije godine donijeli odluku o izgradnji jednog modernog sportskog centra na Starčevici, sa pet igrališta za fudbal, odbojku, košarku, rukomet i tenis, sa tribinama i svlačionicama ispod njih.
"Pripremljena je sva potrebna dokumentacija, plan izgradnje i izvođač radova, međutim, pojavila su se neka lica koja potražuju da im se vrati dio zemlje obuhvaćen planom, tako da je postupak na sudu i čeka se pravosnažnost presude", izjavio je Šajić.
Iako nedostaju sportski tereni i za kolektivne i za individualne sportove, danas su najviše ugroženi bazični sportovi: atletika, plivanje i gimnastika, kojima gotovo da prijeti izumiranje. Ipak, Banjaluka je sportski grad i nedostatak sportskih terena ne sprečava naše sugrađane da se bave sportom, rekreativno ili profesionalno i uvijek su im pristupačna obližnja izletišta.