BANJALUKA - Ustavni sud Republike Srpske zaključio je da odluka o legalizaciji bespravno početih ili izgrađenih objekata ili dijelova objekata na teritoriji Grada Banjaluka nije u saglasnosti s Ustavom RS i Zakonom o uređenju prostora i građenju.
Predmetnu odluku Ustavni sud je donio imajući u vidu da zakonskim odredbama nije ostavljena mogućnost da se aktima jedinice lokalne samouprave mijenjaju i dopunjavaju zakonska rješenja sadržana u Zakonu o uređenju prostora i građenju.
Ustavni sud je, stoga, ocijenio da je Skupština Grada Banjaluka osporenom odlukom prekoračila ustavna i zakonska ovlaštenja prilikom njenog donošenja, saopštno je iz ove pravosudne institucije nakon današnje sjednice.
Odlučujući o ustavnosti člana 22. stav 2. Pravilnika o opštim i tehničkim uslovima isporuke toplotne energije u Čelincu, Ustavni sud RS je takođe zaključio da ni taj akt nije u saglasnosti s Ustavom RS i Zakonom o komunalnim djelatnostima.
Naime, osporenom odredbom propisano je da korisnici toplotne energije mogu biti isključeni iz sistema grijanja tako što će ukloniti sva grijna tijela iz prostorija, ali su obavezni zbog prolaska cijevi koje se ne mogu isključiti i susjednih stanova koji kroz zidove predaju određenu količinu toplote konkretnom stanu, nakon isključenja plaćati naknadu u iznosu od 30 odsto od pune cijene za grijanje.
Kao razloge za ovakvu odluku Ustavni sud je naveo, između ostalog, da zakonskim odredbama koje su bile relevantne za donošenje predmetnog akta nije data mogućnost da skupština opštine svojim aktom odredi posebnu naknadu za komunalnu uslugu "pasivnog grijanja".
Naime, obaveza plaćanja sporne naknade nije propisana zakonom, a ne predstavlja ni predmet ugovora o pružanju i korištenju komunalnih usluga kojeg zaključuju davalac i korisnik komunalne usluge, tako da je, prema ocjeni Ustavnog suda, Skupština opštine Čelinac predmetnim normiranjem prekoračila svoja ustavna i zakonska ovlaštenja.
Ustavni sud je danas odbio prijedlog preduzeća "Sigurnosti" d.o.o. Čelinac za utvrđivanje neustavnosti člana 6. stav 1. tačka đ) Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti na radu.
Prema ocjeni Ustavnog suda, osporenom odredbom, kojom su propisani uslovi za obavljanje poslova zaštite na radu, nije povrijeđen Ustav RS imajući u vidu da se isti uslovi odnose na sve organizacije koje se bave navedenom djelatnošću, te da se, pored toga, donošenjem navedene odredbe zakonodavac kretao u granicama propisanim Ustavom.