BANJALUKA - Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci u ponedjeljak je obilježen 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Centralni događaj održan je u amfiteatru Studijskog programa geografija, a ovogodišnja tema bila je "Dijalog nacionalnih nauka - Obrazovanje u očuvanju nacionalnog jedinstva i identiteta".
Prof. dr Mira Mandić sa Katedre za društvenu geografiju i demografiju istakla je da PMF treću godinu zaredom obilježava ovaj praznik, te da je ove godine akcenat stavljen na zajedničko djelovanje geografije, istorije i srpskog jezika.
"Smatram da su upravo obrazovanje i dijalog ključne riječi današnjeg vremena. Nažalost, dijalog se često spominje, ali rijetko vodi, a nauka je ta koja argumentima mora da otvara raspravu. Danas ćemo govoriti o tome gdje smo griješili u posljednjih 150 godina, šta je od istorijskih falsifikata ušlo u naše udžbenike i kako obrazovni sistem možemo unaprijediti", poručila je Mandićeva.
Dodala je da obrazovanje svake države počiva na tri predmeta: srpskom jeziku, istoriji i geografiji, koji su kod nas, kako je naglasila, najčešće redukovani.
Prof. dr Rajko Gnjata podsjetio je da nacionalne nauke imaju odgovornost da ponude odgovore na ključna pitanja savremenog društva.
"Nijedna od ovih nauka sama ne može dati cjelovit odgovor, ali zajedno mogu rasvijetliti centralno pitanje koje je kroz istoriju uvijek bilo u fokusu - pitanje etničkog prostora: kome on pripada, šta se na njemu dešavalo, zašto danas imamo ovakve probleme i gdje su moguća rješenja. Značaj ovog skupa upravo je u tome da još jednom apostrofira ko smo, šta smo, odakle dolazimo i šta danas možemo učiniti", naglasio je Gnjata.
Govoreći o važnosti kulturnog i nacionalnog jedinstva, profesor dr Duško Pevulja ocijenio je da se o tim temama mnogo govori, ali da se malo radi.
"Suviše lako izgovaramo riječi poput nacionalni identitet, nacionalno jedinstvo i povezivanje, a u praksi, i u našem narodu i u institucijama, ne činimo dovoljno da to zaista i živimo. Trebalo bi da osmislimo strategije kako da se uvezujemo i sarađujemo na suštinskom planu, prije svega kroz kulturno jedinstvo. Najveća greška koju smo napravili jeste što smo pristali da preimenujemo svoj jezik i time zamijenili svoj identitet. Srpski jezik, koji je priznala cijela Evropa, postao je srpskohrvatski, a danas imamo nekoliko njegovih derivata", rekao je Pevulja.
On je istakao da pravi problemi nacionalnog razvoja leže u zapostavljanju kulture, nauke, prosvjete i obrazovanja, te da nacionalne institucije decenijama ne ispunjavaju svoju ključnu ulogu.