Polovina građana Banjaluke nema kanalizaciju, samo 150 kilometara je dužina kanalizacione mreže, dok gradsko područje uopšte nema ovaj vid komunalne infrastrukture.
Kanalizacionom mrežom u urbanom području grada pokriveno je oko 60 odsto. Strategijom razvoja grada od 2007. do 2015. godine predviđena je izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, a njegova cijena je, prema planu, oko 90 miliona KM.
"Kanalizacija je jedan od najvećih problema Banjaluke jer je samo oko 50 odsto grada pokriveno kanalizacionim odvodima", rekao je Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada.
On je dodao da komunalna infrastruktura nije pratila razvoj grada, tako da su mnoga banjalučka naselja, koja su izgrađena poslije Drugog svjetskog rata, bez odgovarajuće kanalizacione mreže.
Gradnja kanalizacionog sistema u Banjaluci počinje 1912. godine uz odluku da se cjelokupna sadržina otpadnih kanala pušta u rijeku Vrbas, što je praksa i danas. Mnogi građani se žale na ispuštanje otpadnih voda blizu šetališta.
"Veoma je neugodno šetati i gledati i osjećati kanalizaciju kako se ulijeva u Vrbas. Mislim da je vrijeme da se kanalizacija u Banjaluci uradi kako treba i da naš grad izgleda čistiji i ljepši, a mnoga domaćinstva napokon dobiju odvod za otpadne vode", kaže radnik Vladimir Babić.
U "Vodovodu" saznajemo da je važeći dokument za odvođenje i tretman otpadnih voda Urbanistički plan grada iz 1975. godine, kojim je planirana izgradnja glavnog gradskog kolektora za prikupljanje otpadnih voda duž rijeke Vrbas od Novoselije do izlaza iz grada.
U "Vodovodu" kažu da je hitno potrebno izgraditi generalni projekat odvođenja otpadnih voda, utvrditi trasu glavnih kolektora i usvojiti koncept odvođenja otpadnih voda. Potrebno je i potvrditi prethodno usvojenu lokacija uređaja za tretman otpadnih voda koja se nalazi u Laktašima ili da su utvrdi nova lokacija.
Zbog ovakvog stanja Odjeljenje za stambene i komunalne poslove i poslove saobraćaja u Administrativnoj službi grada je ovu oblast prepoznalo kao jedan od najvažnijih prioriteta u radu i svoje aktivnosti usmjerilo na sistematsko rješavanje navedenog problema.
"Postavljeni su osnovni kriterijumi. Nastavak izgradnje kanalizacione mreže treba započeti u ranijem periodu i izgradnju primarnih kolektora, čime se stvaraju preduslovi za proširenje kanalizacione mreže, kao i prikupljanje podataka od savjeta mjesnih zajednica", rekli su u Administrativnoj službi grada.
Ipak, da bi se trajno riješilo pitanje otpadnih voda sa cijelog prostora grada potrebno je izgraditi primarni kolektor uz rijeku Vrbas, koji bi prihvatio sve otpadne vode iz ostalih kolektora i odveo ih do postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
"Potrebno je izgraditi kolektore s obje strane Vrbasa jer postojeća zakonska regulativa ne dozvoljava izlijevanje otpadnih voda u rijeke, a u ovoj godini će biti urađen generalni projekat kanalizacije grada koji će biti osnova za trajno rješavanje problema kanalizacije", rekao je Šajić.
On je dodao da ovaj projekat iziskuje ogromna sredstva koja ni grad ni Vlada RS u ovom trenutku ne mogu da izdvoje, te je potrebno tražiti druge izvore finansiranja kao što su grantovi drugih nivoa vlasti, krediti, koncesije i slično.
"Očekivani rezultati ovog projekta su prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, zaštita izvorišta vode, zdravlja građana, životne sredine i rijeke Vrbas", navedeno je u Strategiji razvoja grada.
Kolektori
U ovoj godini budžetom planirana sredstva za kanalizaciju su tri miliona maraka.
Planirano je da se uradi kolektor na desnoj obali Vrbasa od Psihijatrije do Rebrovačkog mosta, kanalizacija za Trla - Močila, kanalizacije u ulicama Subotička, Lovćenska, Slobodana Dubočanina i Rajka Bosnića, kanalizacija u Kumsalama i uz Čenića potok na Laušu.
Planom je predviđena i izgradnja kolektora Široka rijeka uz lijevu i desnu obalu, završetak kanalizacije u Novaka Pivaševića i Veselom brijegu u Ulici braće Podgornika, zatim Branka Perduva i kanalizacija u 16. krajiške brigade.