BANJALUKA - Dugogodišnje nagomilavanje problema sa kojima se suočavaju radnici u kulturi u Banjaluci, ali i na nivou Republike Srpske rezultiralo je njihovim okupljanjem i potrebom da se ukaže na osnivanje posebnog odjeljenja pri Gradskoj upravi koje bi tretiralo isključivo ovu oblast.
Od kolikog bi to značaja bilo i koliko zapravo ovo pitanje zanima kulturne radnike dovoljan pokazatelj je bila prepuna Vijećnica Kulturnog centra Banski dvor, gdje je juče ovim povodom održana tribina pod nazivom "Kultura i grad (Prostor grada/prostor stvaralaštva)".
Ljilja Petrović-Zečić, direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci, pokušala je da pokrene glavna pitanja, a to su statusi institucija, finansiranje, izrada strategija u kulturi, te manifestacije od značaja.
"Mi imamo odlične osnove za razvoj kulture uzimajući u obzir i kulturni amaterizam i udruženja građana, imamo talentovanih ljudi. Ipak, negdje nešto ne štima. Izražavanje našeg nezadovoljstva treba shvatiti kao korak ka rješavanju problema", navela je Petrović-Zečićeva.
Šta bi to trebalo da se uradi za boljitak svih kulturnih radnika predložila je Maja Dodig, akademski slikar i predstavnik Udruženja likovnih umjetnika RS, koja je napomenula da je neophodno jačati i čuvati kulturni identitet, stimulisati donatore, ulagati u mlade, te privući značajna imena.
Od kolikog je značaja zapravo zasebno odjeljenje koje se bavi isključivo kulturom jednog grada pokušao je da objasni Jovan Jovanović iz Sekretarijata za kulturu grada Beograda.
"Sigurno je da bi osnivanje posebnog odeljenja za kulturu pri Gradskoj upravi grada Banjaluka dosta pomoglo kulturnim radnicima jer tada imate ceo organ koji se bavi samo kulturom i nije opterećen drugim problemima", pojasnio je on.
Govoreći o ciframa, Jovanović je istakao da je budžet Sekretarijata za kulturu grada Beograda oko 25 miliona evra, što je suma o kojoj kultura Banjaluke može samo da sanja. Napomenuo je da treba imati u vidu da se u Beogradu nalazi najveći broj institucija kulture Srbije, kao i da taj iznos izgleda kao pristojna cifra, ali da je istovremeno i veliki broj ljudi koji rade u kulturi, tako da nije sve baš sjajno. On je pokušao i domaćim kulturnim radnicima dati neke savjete šta raditi u uslovima kada država ne može da u velikoj mjeri pomogne oblast kulture.
"Edukacija ljudi koji rade u kulturi o tome gde i kako mogu da nađu još novca... Kako doći do stranih fondova, privatnih fondacija, te privrede... Preraspodela sredstava je od izuzetnog značaja, ali i davanje poreskih olakšica", objasnio je Jovanović.
Da je situacija u kulturi Republike Srpske nezahvalna znaju kako oni koji se bave njome, tako i oni koji je konzumiraju. Ali, sa njenim stanjem upoznati su i kulturni radnici iz regije.
Glumica Ljiljana Blagojević istakla je da se iznenadila kad je saznala da je jedino Banski dvor institucija kulture čiji je osnivač grad Banjaluka, a da su sve ostale ustanove pod patronatom Ministarstva prosvjete i kulture RS.
"Znam da postoje određene manifestacije koje grad s vremena na vreme pomaže, ali je obaveza grada da stimuliše celokupno stvaralaštvo. Uvek se postavlja pitanje loših finansija. Lično mislim da nije to problem, već da je problem loše raspodele. I problem je neprepoznavanje da kultura i jezik čine duhovnu vertikalu jednog naroda. I ako u ovom vremenu ne prepoznamo ono što je naš jezik i naša kultura, mi ćemo nestati", rekla je ona.
Blagojevićeva se dotakla i pitanja zaposlenja mladih umjetnika, te je dodala da se osjeća kao neko ko vara svoje kolege jer školuje djecu koja nemaju gdje da se zaposle.
"Iz tih razloga je neophodno posebno odeljenje za kulturu. Ako znamo da po UNESCO-u na 70.000 građana ide jedno pozorište, računajući da Banjaluka ima oko 200.000 stanovnika, to znači da treba da postoje tri repertoarska pozorišta, a vi imate jedno i po. Nije pozorište udruženje građana koje je nastalo iz čistog entuzijazma i teške muke njegovih stvaralaca da ga osnuju", bila je iskrena poznata glumica.
Da li će nakon svega izrečenog u Gradskoj upravi biti sluha da se osnuje jedno ovakvo odjeljenje - ostaje da se vidi, ali su kulturni radnici bili kategorični da od svoje namjere neće odustati. Osim velikog broja kulturnih radnika, ovoj tribini juče je prisustvovao i Igor Radojičić, kandidat za gradonačelnika Banjaluke.