Iako su "Eko toplane" u novu sezonu grijanja ušle spremne, završeni su svi planirani remonti i sanacije distributivne mreže, obezbijeđene su i planirane količine energenta, nismo zadovoljni stanjem distributivne mreže, kazao je u intervjuu Borko Torbica, predsjednik Upravnog odbora "Eko toplana" Banjaluka.
Naime, kako ističe, zbog lošeg stanja iste, troškovi održavanja su izrazito visoki i značajno veći od prvobitno planiranih. Sredstva koja se ulažu u mrežu nisu dovoljna za ozbiljnu i potrebnu rekonstrukciju. Radi se o velikim ulaganjima koja "Eko toplane" ne mogu same da finansiraju niti je prilikom osnivanja preduzeća to planirano. Ovdje je neophodna pomoć i uključivanje lokalne zajednice.
Kako je rekao, očekuje partnerski odnos sa Gradskom upravom, jer je to neophodno.
NN: Sezona grijanja je počela. Kako ste zadovoljni početkom?
TORBICA: "Eko toplane" su u ovu sezonu ušle spremne. Na vrijeme su završeni svi planirani remonti i sanacije distributivne mreže, a do sada su obezbijeđene planirane količine energenta kao i prethodnih godina. Međutim, ono čime nismo zadovoljni jeste stanje distributivne mreže. Opšte su poznate činjenice da je distributivna mreža koju "Eko toplane" koriste u velikoj mjeri stara, dotrajala i u lošem stanju. Zbog toga imamo veliki broj kvarova, posebno na početku sezone, jer se zbog velikih termodinamičkih promjena u mreži nakon ljetne pauze javlja veliki broj kvarova istovremeno, zbog čega se dešava da dolazi do prekida isporuke energije pojedinim objektima, ali i cijelim dijelovima grada. Pored toga, zbog takvog stanja mreže, mi imamo ogromne gubitke toplotne energije tokom sezone grijanja.
NN: Šta "Eko toplane" čine po tom pitanju?
TORBICA: Činimo ono što je naša obaveza i što smo u finansijskoj mogućnosti. Preuzimanjem komunalne djelatnosti "Eko toplane" su preuzele i odgovornost za održavanje distributivne mreže. Međutim, zbog jako lošeg stanja iste, troškovi održavanja, posebno tekućeg, izrazito su visoki i značajno veći od prvobitno planiranih. Sredstva koja se ulažu u mrežu nisu dovoljna za ozbiljnu i potrebnu rekonstrukciju. Radi se o velikim ulaganjima koja "Eko toplane" ne mogu same da finansiraju niti je prilikom osnivanja preduzeća to planirano. Ovdje je neophodna pomoć i uključivanje lokalne zajednice.
NN: Ko je nadležan, odnosno u čijem vlasništvu je distributivna mreža?
TORBICA: Prema pozitivnim zakonskim propisima, vlasnik distributivne mreže do objekata krajnjih korisnika je direktno ili indirektno grad Banjaluka. Ovdje poseban problem predstavlja neuređena evidencija kao i neriješeni imovinsko-pravni odnosi kada je riječ o toplifikacionoj mreži u našem gradu. Stoga smo u saradnji sa Gradskom upravom već pokrenuli rješavanje ovog pitanja sa ciljem da se evidencija o toplifikacionoj mreži uredi i ista upiše u katastar podzemnih instalacija toplovodne i vrelovodne mreže.
NN: Kakvi su dugoročni planovi kada je u pitanju rješavanje problema distributivne mreže?
TORBICA: S obzirom na to da se radi o velikim ulaganjima i mreži koja nije u vlasništvu "Eko toplana", kao što sam već rekao, neophodno je uključivanje lokalne zajednice kako bi se ovi problemi riješili. S tim u vezi, mi smo zajedno sa Gradskom upravom ušli u razgovore vezano za projekat rekonstrukcije distributivne mreže. Određene faze ovog projekta su završene, ali sada je potrebno preći u sljedeću fazu konkretizacije kako bi projekat rekonstrukcije krenuo što prije. Ono što je svakako veoma bitno naglasiti jeste da postoji spremnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da podrži ovaj projekat kao što je podržala i projekat izgradnje nove toplane na drvnu sječku. Podsjetiću samo da je projekat "Eko toplana" jedan od najuspješnijih projekata EBRD-a u BiH, ali i u svijetu, jer se radi o obnovljivim izvorima energije, odnosno zelenoj energiji. Grad Banjaluka osvojio je bronzanu medalju EBRD-a za izgradnju nove toplane na biomasu, kao jedan od najboljih projekata koje je ova međunarodna finansijska institucija finansirala tokom 2017. godine. Ovo prestižno priznanje za koje su kandidovani brojni projekti koje je EBRD finansirala širom svijeta, osvojeno je na 27. godišnjem samitu EBRD-a, održanom 9. i 10. maja 2018. godine u Jordanu. Priznanje je osvojeno u kategoriji projekata vezanih za održivu energiju. Projekat "Eko toplana" je i na međunarodnom nivou verifikovan kao izuzetno kvalitetan, posebno ako se ima u vidu da je prošao i sve provjere EBRD-a. EBRD vrši redovne monitoringe "Eko toplana" kroz ugovor o implementaciji projekta i do sada nije bilo primjedaba.
NN: Da li je projekat "Eko toplana" samoodrživ i da li "Eko toplane" od grada ili Vlade RS dobijaju neke subvencije?
TORBICA: Za razliku od stare toplane, "Eko toplane" od osnivanja preduzeća pa do danas nisu dobile subvencije od grada Banjaluka, Vlade Republike Srpske ili bilo koje druge javne institucije. Ta pomoć niti je tražena niti je bilo potrebe za istom jer ostvareni rezultati pokazuju da su "Eko toplane" samoodrživo, funkcionalno i profitabilno preduzeće. Nadamo se da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti jer su kroz dosadašnje poslovanje za to obezbijeđeni svi uslovi. Osnivanjem "Eko toplana" grad Banjaluka je u posljednje četiri godine uštedio preko 40 miliona KM jer su staroj toplani u prethodnom periodu svake godine obezbjeđivane subvencije, pozajmice i garancije kako bi se obezbijedio energent i funkcionisanje sistema daljinskog grijanja. Samo u periodu od 2008. do 2018. godine grad Banjaluka i Vlada Republike Srpske bili su prinuđeni da za potrebe nabavke energenta, kroz subvencije, pozajmice i garancije, daju staroj toplani oko 120 miliona KM jer bez te pomoći grijanje u našem gradu nije bilo moguće. Zahvaljujući formiranju novog preduzeća za tim više nije bilo potrebe. Dakle, formiranjem "Eko toplana" riješen je najvažniji problem sistema daljinskog grijanja jer su obezbijeđeni stabilni izvori energije, ali je pitanje rješavanja problema distributivne mreže kao sljedeća faza projekta i dalje otvoreno i zahtijeva hitno investiranje.
NN: Da li su predstavnici Gradske uprave uključeni u rad "Eko toplana" i na koji način?
TORBICA: Naravno, grad Banjaluka je suvlasnik "Eko toplana" i predstavnici grada su u rad "Eko toplana" uključeni u skladu sa osnivačkim aktom, odnosno ugovorom o osnivanju, pozitivnim zakonskim aktima, ali i dobroj poslovnoj i partnerskoj praksi. Gradska uprava ima svog predstavnika u Skupštini Društva kao organu vlasnika. Sjednice Skupštine se redovno održavaju u skladu sa zakonskim aktima i ugovoru o osnivanju, a ovaj organ odlučuje u skladu sa svojim nadležnostima. Podsjetiću samo da su u protekle četiri godine na Skupštini Društva jednoglasno usvojeni najvažniji akti kao što su izvještaji o poslovanju, finansijski izvještaji, planovi poslovanja kao i redovni godišnji izvještaji nezavisnih revizora. Osim toga, Skupština grada Banjaluka je za svaku poslovnu godinu usvojila informaciju o poslovanju, kao i informaciju o planu poslovanja, što je još jedan od dokaza ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata i transparentnosti poslovanja. Izvještaji o poslovanju, kao i planovi poslovanja "Eko toplana" javno su dostupni na veb-stranici grada Banjaluka. Od marta ove godine u Upravnom odboru imamo i novog predstavnika grada, koleginicu Draganu Kljajić, koja je imenovana umjesto Siniše Kurteša, a na prijedlog i uz preporuku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Pored toga, Gradska uprava ima mogućnost i učešća u različitim komisijama za nadzor različitih oblasti. Naša želja je da u skladu sa zakonskim propisima i zaključenim ugovorima imamo partnerski i potpuno transparentan odnos sa Gradskom upravom.
NN: Da li su odnosi sa predstavnicima grada uvijek partnerski?
TORBICA: Mi se trudimo da budu i želimo da vjerujemo da je tako i sa druge strane. "Eko toplane" su u vlasništvu "IEE technology" sa 51,03 odsto učešća i grada Banjaluka sa 48,97 odsto vlasničkog učešća. S obzirom na to da sam većinski vlasnik kompanije "IEE technology" i lično sam uključen u kontakte sa Gradskom upravom. Naša želja od početka je bila partnerski i transparentan odnos jer je to za ovako velike i značajne projekte neophodno. To nam pokazuje iskustvo koje je "IEE technology" zajedno sa matičnom kompanijom "Elnos Group" sticao i stiče na brojnim projektima od Islanda, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Njemačke pa do Španije, Portugala i na kraju svih država bivše Jugoslavije, gdje smo sa našim kompanijama i poslovanjem prisutni. Naša želja je bila da sve to znanje i iskustvo primijenimo kroz projekat "Eko toplana" i našem gradu poklonimo moderan sistem daljinskog grijanja zasnovan na obnovljivim izvorima energije, što je danas u Evropi i razvijenim zemljama svijeta imperativ. Čini mi se da rezultati u prethodne četiri godine pokazuju da smo u tome i uspjeli, ali sada nas čeka druga faza, a to je rješavanje pitanja distributivne mreže, o čemu sam već govorio i gdje očekujemo taj partnerski odnos sa Gradskom upravom jer je to neophodno. Bitno je istaći da i pored partnerskih odnosa mi dijelimo i odgovornosti, a podsjetiću da je prema Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi gradonačelnik odgovoran i za rad svih komunalnih službi pa tako i sistema daljinskog grijanja. Dakle, naša saradnja i partnerski odnos su neophodni jer bez toga sistem daljinskog grijanja ne može funkcionisati.
NN: Svjedoci smo nove energetske krize koja potresa Evropu, ali i cijeli svijet. Kakve reperkusije to može imati na sistem daljinskog grijanja u Banjaluci?
TORBICA: Globalna energetska kriza, izazvana nepovoljnim klimatskim uslovima i rastućom potražnjom za energijom, neće imati direktan negativan uticaj ne sistem daljinskog grijanja u našem gradu, a posljedice iste će svakako biti blaže nego u Evropi i u gradovima koji zavise od fosilnih goriva.
Cijene grijanja i u ovoj godini ostaju iste kao i prethodnih godina iako imamo značajno povećanje troškova kao što su troškovi električne energije, prevoza, građevinskog materijala, mašinskih dijelova i sl. Ako posmatramo i analiziramo trenutna dešavanja u Evropi, jasno je da se sada dodatno potvrđuju pozitivni efekti promjene energenta, odnosno prelaska sa mazuta na drvnu sječku. Svakako, jedan od najvažnijih pozitivnih efekata je energetska nezavisnost jer se kao energent koristi biomasa kao obnovljivi izvor energije kojim Republika Srpska raspolaže u ogromnim količinama i čija cijena ne zavisi direktno od kolebanja cijena na svjetskom tržištu. Ono što je bitno za grad Banjaluku jeste da je proces dekarbonizacije koji trenutno predstavlja jedan od najvećih izazova za cijeli svijet i koji bi trebalo da bude završen u narednih tridesetak godina, u našem gradu, bar kada je riječ o sistemu daljinskog grijanja završen još prije četiri godine osnivanjem "Eko toplana" i prelaskom na proizvodnju toplotne energije na biomasu. Prema trenutnim cijenama na svjetskom tržištu, proizvodnja toplotne energije na mazut je skuplja za tri puta nego proizvodnja na drvnu sječku koju mi imamo, dok je proizvodnja na plin još i skuplja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.