BANJALUKA - Knjiga "Banjalučka gimnazija u zemljotresu 1969. Sjećanje na Crikvenicu i Selce 1969/70" autora i priređivača Dušana Popovića i Zorana Mačkića promovisana je danas u Banjaluci, a između korica, na 238 stranica, ispisano je svjedočenje o jednom vremenu.
Decenijama čuvana priča ovim djelom biće sačuvana za nove generacije, a promociji knjige su, prema riječima autora, prisustvovali brojni bivši đaci, koji su u Banjaluku, zbog promocije, došli iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja.
Dušan Popović, jedan od autora knjige, istakao je da je ovo pokušaj da se vrati i sačuva ono što je zaboravljeno.
"Prije 55 godina, kada se dogodio jedan nemio slučaj sa Banjalukom i zemljotresom, Gimnazija je bila neuslovna za nastavak školovanja i krizni štab Banjaluke je donio odluku da se izmjeste učenici i tako se dogodilo da idu u Crikvenicu, Selce i Novi Vinodolski. Otišlo je oko 840 đaka, iako je bilo upisano 1.223 đaka", kaže Popović.
Dodao je da su zahvaljujući odlasku u Crikvenicu uspjeli spasiti školsku godinu.
"Spasena je jedna generacija. Najviše smo zahvalni profesorima koji su stvarno uložili maksimalno truda da nam stave sve u funkciju i da imamo optimalne uslove za nastavu, a i učenici su pokazali jednu ozbiljnost", ističe on.
Prema njegovim riječima, profesori, pomoćno osoblje i đaci su jedna vrsta heroja koja je spasila jednu čitavu generaciju koja je nastavila školovanje, a iz te generacije su, kako ističe, mnogi postali uspješni ljudi.
Zoran Mačkić, jedan od autora knjige, istakao je da je 1969. godina najteža godina u istorijatu banjalučke Gimnazije, koja će uskoro napuniti 130 godina postojanja.
"Objekat je bio srušen i nakon 15 dana pauze, nije se više mogao nastaviti rad u školi i prihvaćena je ponuda Crikvenice, koja je sasvim odgovarala Banjaluci. Prije svega, Crikvenica je staro turističko mjesto gdje je turizam počeo 1898. godine. Osim toga, Crikvenica je bila domaćin skopskim osnovcima nakon katastrofalnog zemljotresa u Skoplju 1963. godine. Oni su ponudili smještaj za 1.250 učenika. To je sasvim odgovaralo Gimnaziji, koja je te godine upisala 1.223 učenika. Tu je bilo 57 profesora, direktorica Gimnazije Smilja Kerkez i njen pomoćnik Dušan Vranješević, i bilo je 18 pripadnika administrativne, računovodstvene i pomoćne službe", govori Mačkić.
Kako ističe, nekoliko dana nakon zemljotresa, oko 350 učenika je napustilo Gimnaziju.
"Njima su izdavane ispisnice, ali bez upisnih dokumenata, do kojih se nije moglo doći. Oni su školovanje nastavili u mjestima širom Jugoslavije", navodi on, dodajući da je poslije u Crikvenicu došlo još učenika, te je školovanje u tom mjestu tako nastavilo 845 đaka.
Recenzenti knjige su dr Zoran Pejašinović i dr Vladan Vukliš, dok je za dizajn bio je zadužen Nenad Savković.
Recenzent Zoran Pejašinović, istoričar i profesor u banjalučkoj Gimnaziji, istakao je tokom promocije knjige da knjiga, između ostalog, daje i pregled dešavanja u gradu neposredno pred zemljotres, te da je u njoj između 150 i 200 dragocjenih fotografija.
"Ova knjiga, iako nema naučne ambicije, niti naučne pretenzije, ima nespornu i naučnu vrijednost, i ona je sama po sebi postala dokument. Ova knjiga jeste jedinstvena. Ona je priča o jedinstvenoj epizodi naše škole. Ona jeste nostalgična, ali ono u što sam uvjeren, nije patetična", rekao je Pejašinović.
Knjiga je objavljena u izdanju Udruženja arhivskih radnika i Arhiva Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
