Nesavjesni pojedinci sve češće se upuštaju u sječu stabala na području grada, što je protivzakonito i nedopustivo, poručili su iz Administrativne službe grada.
`Sječu stabala moguće je izvršiti tek kada nadležni organ, Odjeljenje za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja, izda odobrenje za to`, rekao je Stojan Novković, viši stručni saradnik za hortikulturu u Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja.
Za nezakonitu sječu, kaže Novaković, određene su i novčane kazne za pravna i fizička lica, koje se kreću od 20 pa do 9.000 KM.
U skladu sa Studijom o zdravstvenom stanju i sanaciji drveća u gradu, na godišnjem nivou bude zasađeno najmanje 1.000 mladica stabala.
Polovinu tih stabala, priča Novković, iz `ko zna kojih razloga`, unište nesavjesni pojedinci.
`Svaka nekotrolisana sječa stabala ugrožava zeleni fond grada. Klimatski uslovi u posljednjih nekoliko godina su vrlo nepovoljni za održavanje zelenila i grad je morao da izdvoji dodatna sredstva kako bi očuvao 'pluća' Banjaluke`, kazao je Novaković.
Milorad Janjetović, direktor kompanije `Tamaris`, koja se brine o zdravlju drveća u gradu i obnavljanju fonda stabala, apeluje na građane da čuvaju drvorede.
`Stabla kuglastog jasena i javora koja su posađena u gradu imaju krošnje u obliku lopte i izuzetnu ekološku funkciju jer upijaju buku, prašinu i proizvode velike količine kiseonika`, rekao je Janjetović i istakao da onaj ko uništava drveće ugrožava i budućnost svojih potomaka.
Janjetović je napomenuo da su predstavnici japanske NVO `Ipil Ipil No Kai`, kada su u proljeće posjetili Banjaluku kojoj su darovali trešnje, plakali nad polomljenim mladicama.
`Trebalo bi da se ugledamo na ovaj narod koji posebno njeguje drveće, a ne da ga uništavamo`, rekao je on.
Na urbanom području grada Banjaluka u vlasništvu grada ima preko 22.000 stabala, a ovaj broj ne uključuje izletišta i park-šume.
Prelijepi drvoredi kestena i lipe, stari oko 110 godina, svrstani su u prirodnu baštinu grada i zakonom su zaštićeni.
Drveće neprocjenjive vrijednosti
Jelena Kadić, viši stručni saradnik u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, kaže da gorostasno drveće koje se nalaze u ulicama Kralja Petra Prvog Karađorđevića, Cara Lazara, Mladena Stojanovića, Skendera Kulenovića, Miloša Obilića, Kozarskoj i Aleji svetog Save, imaju neprocjenjivu ekološku i estetsku vrijednost.
`Zavod svim silama nastoji da ih sačuva od sječenja. Svako ko nasavjesno siječe i uništava ova živa bića mora snositi posljedice`, upozorila je Kadićeva.