Gradska skupština u petak je usvojila odluku o budžetu grada za 2003. godinu u iznosu od 78.275.000 KM. Od ukupnog iznosa, najviše novca će biti izdvojeno za zajedničku komunalnu potrošnju u iznosu od 17.150.000 KM ili 29,48 odsto, a u iznos su uračunata i sredstva koja će biti usmjerena za radove na infrastrukturi prigradskog i seoskog područja
Skupština grada usvojila budžet za 2003. godinu
Planirano 78 miliona KM
Gradska skupština u petak je usvojila odluku o budžetu grada za 2003. godinu u iznosu od 78.275.000 KM. Od ukupnog iznosa, najviše novca će biti izdvojeno za zajedničku komunalnu potrošnju u iznosu od 17.150.000 KM ili 29,48 odsto, a u iznos su uračunata i sredstva koja će biti usmjerena za radove na infrastrukturi prigradskog i seoskog područja.
"Prihodi, odnosno rashodi budžeta grada, planirani su u iznosu od 58.175.000 KM. Za polaznu osnovu uzeta je realizacija budžeta grada za period od prvog do desetog mjeseca 2002. godine, realno očekivani rast društvenog proizvoda za 2003. godinu, prijedlog nadležnih odjeljenja u Gradskoj upravi, kao i prosječni rast prihoda budžeta iz prethodne tri godine", kazala je Radmila Stojnić, načelnik Odjeljenja za finansije u Gradskoj upravi.
Prema tome, ističe Stojnićeva, vodilo se računa da ovako planiran budžet obezbijedi da grad funkcioniše u narednoj budžetskoj godini.
Planirane nove stavke koje su uvrštene u budžet su - statistička praćenja u biljnoj proizvodnji za koja je predviđeno 6.000 KM, zatim troškovi zaštite od insekata, troškovi za rad nevladinih organizacija u iznosu od 150.000 KM, izdaci administrativnih usluga za poslovne prostore i kontrolu otkupne cijene stana, kao i socijalni program u saradnji sa međunarodnom zajednicom za koji je planirano 100.000 KM.
"Do kraja naredne godine planirali smo takođe da finansiramo sanaciju fasade Banskog dvora i zgrade Gradske uprave, koje su u kritičnom stanju, te sanaciju mjesnih zajednica, Doma solidarnosti i garaža", istakla je Stojnićeva. Osim toga, iz prihoda zajedničke kominalne potrošnje 380.000 KM će biti izdvojeno za uređenje korita Vrbasa, jer kako zaključuje Stojnićeva, imamo takvu rijeku ljepoticu o kojoj u narednom periodu treba povesti više račina.