Tokom proteklih dana u Službi hitne pomoći zabilježeno je nekoliko slučajeva ugriza krpelja.
`Slučajevi ugriza krpelja zabilježeni su i kod odreslih i kod djece. Kod nas nema zvaničnih endemskih lokaliteta koje nastanjuju zaraženi krpelji iako je zabilježeno nekoliko slučajeva zaraznih oboljenja od zaraženih krpelja u Trapiskoj šumi`, kaže Gordana Tešanović, direktor Doma zdravlja Banjaluka.
Krpelji su opasni i mogu prenijeti zarazne bolesti ukoliko su zaraženi spirihetama borelie burdoferi, koja se nalazi u crijevnom sadržaju krpelja.
`Nakon ugriza, krpelj u ubodeno mjesto povrati svoj zaraženi crijevni sadržaj, koji kod ljudi izaziva lajamsku bolest`, pojasnila je Tešanovićeva.
Početak ove bolesti manifestuje se kroz crveni osip na koži, a desetak dana po inficiranju javljaju se siptomi kao što su glavobolja, malaksalost, bol u zglobovima i mišićima i groznica, koji ukazuju da je došlo do zaraze.
Krpeljni meningoencefalitis opasno je zarazno oboljenje do kojeg može doći u slučaju da se infekcija nastala ugrizom krpelja ne liječi na vrijeme. Liječi se specifičnim medicinskim tretmanom uz obaveznu hospitalizaciju, serološku analizu i dijagnostičke procedure.
Kao prevenciju iz Doma zdravlja preporučuju nanošenje na kožu raznih krema i losiona koji štite od ugriza krpelja i drugih insekata, te nošenje duboke obuće prilikom boravka u prirodi. Nakon boravka vani potreban je detaljan pregled kako bi se utvrdilo da li je došlo do ugriza krpelja.
`Ako je došlo do ugriza najbolje se odmah javiti u ambulantu da se on u cjelini odstrani`, naglasila je Tešanovićeva.
Slaven Grbić, doktor u veterinarskoj ustanovi `Slaven`, kaže da su na našim prostorima krpelji stalno prisutni jer im odgovaraju klimatski uslovi, odnosno stalno smjenjivanje kiše i sunčanih perioda.