BANJALUKA - Za sprovođenje postupka mirenja bračnih partnera u Centar za socijalni rad (CSR) godišnje se obrati prosječno oko 240 bračnih partnera.
Taj broj u prošloj godini povećan je za deset odsto, tako da se ukupno radilo sa 270 parova, od kojih je 15 odsto njih odlučilo da nastavi brak.
"Prije pokretanja postupka za razvod braka, bračni partneri koji imaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo obavezni su da pred nadležnim organom starateljstva pokrenu postupak mirenja", rekao je Zoran Budiša, socijalni radnik CSR.
On je naveo da u izuzetnim slučajevima organ starateljstva ne sprovodi postupak mirenja, i to kada je boravište jednog od bračnih supružnika nepoznato najmanje šest mjeseci, ako jedan od bračnih supružnika nije sposoban za rasuđivanje, te ako jedan ili oba bračna supružnika žive u inostranstvu.
Prema Budišinim riječima, u slučajevima kada bračni partneri, jedan ili oba, odluče da ne žive zajedno i da nastave brakorazvodni postupak, razgovor s njima se nastavlja na roditeljskoj relaciji.
"Rezultati rada s bračnim partnerima u ovom slučaju nisu možda formalno vidljivi, ali su oni značajni za odrastanje njihove djece, a za roditelje da efikasnije koriste svoje resurse i budu u tome uspješniji", naveo je Budiša.
Kompleksna i nepovoljna kretanja u društvu, izmijenjen sistem vrijednosti, nezaposlenost i opšte siromaštvo, razlozi su koji umnogome opterećuju funkcionisanje bračne i porodične zajednice.
Kao razlog za razvod braka partneri najčešće navode razlike u pogledima na život i svijet uopšte, nedostatak ljubavi, te emocionalno udaljavanje.
U razgovorima sa bračnim partnerima kod ovakvih izjava, navodi Budiša, vrlo često se ispostavi da su u pitanju paralelne veze, a da su navedene razlike i emocionalno udaljavanje rezultat izvanbračnih veza.