SP Qatar 2022.

Banja Luka

Traže u Banjaluci ulice Kulina bana i Tvrtka Kotromanića

Traže u Banjaluci ulice Kulina bana i Tvrtka Kotromanića
Foto: Gradska uprava | Traže u Banjaluci ulice Kulina bana i Tvrtka Kotromanića

Odjeljenje za komunalne poslove grada, nadležno odjeljenje za vođenje Adresnog registra i dodjelu naziva ulica, naselja i trgova i kućnih brojeva, u periodu od početka 2021. godine do danas nije izvršilo nijednu promjenu naziva ulice, naselja niti trga, potvrdili su iz Gradske uprave za "Nezavisne".

Ovom odjeljenju, kako oni kažu, u toku 2021. i 2022. godine upućeno je pet inicijativa kojima se traži promjena naziva za 12 ulica na području grada, dok inicijativa za promjenu naziva naselja i trgova nije bilo.

"Inicijative su bile od strane Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine i dvije inicijative od strane građana", istakli su iz Odjeljenja te dodali da se najčešće predlaže imenovanje ulica po istaknutim ličnostima iz oblasti kulture, istorije, nauke ili umjetnosti, a često i po poginulim borcima Vojske Republike Srpske.

"Inicijativu za davanje ili promjenu postojećeg naziva ulice, trga ili dijela naseljenog mjesta, mogu pokrenuti zainteresovani građani, organi, organizacije i institucije", pojasnili su iz Odjeljenja.

Dodaju da se inicijativa pokreće pismenim putem, uz obrazloženje prijedloga, kod organa Gradske uprave nadležnog za komunalne poslove.

"Nazive ulica, trgova ili dijela naseljenog mjesta, kao i promjenu postojećeg naziva ulice, trga ili dijela naseljenog mjesta utvrđuje odlukom Skupština grada na prijedlog ovlaštenog predlagača", istakli su oni.

Dejan Došlić, viši asistent na Studijskom programu istorije, potvrdio je za "Nezavisne " da su u okviru studijskog programa slali inicijativu Gradskoj upravi, u junu, sa prijedlogom da se jedna od ulica u širem centru grada preimenuje i da se nazove po kralju Stefanu Tvrtku I Kotromaniću.

"Smatramo da vladar, koji je od 1377. godine nosio titulu kralja Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih strana, kao potomak svetorodne dinastije Nemanjića, zaslužuje, za početak, ulicu u širem gradskom jezgru, a kasnije i spomenik", istakao je on te dodao da još nisu dobili odgovor nadležnog odjeljenja.

Goran Latinović, profesor na Filozofskom fakultetu, potvrdio je za "Nezavisne" da, kao istoričar koji na Univerzitetu predaje nacionalnu savremenu istoriju, želi da ukaže na to da nazivi pojedinih ulica u gradu predstavljaju zaostavštinu ideologije bratstva i jedinstva iz vremena jednopartijske diktature u socijalističkoj Jugoslaviji te da pojedini nazivi vrijeđaju borbu srpskog naroda za slobodu i žrtve koje je podnio, kao i na to da kultura pamćenja pojedinih ljudi i događaja tokom stvaranja Republike Srpske nije na zadovoljavajućem nivou.

"Glavna pješačka zona zove se po Veselinu Masleši, članu Komunističke partije Jugoslavije, a s obzirom na to da je poginuo u bici na Sutjesci te da je jedan od palih boraca, trebalo bi i zvanični naziv te ulice da bude Gospodska ulica, a da po Veselinu Masleši bude nazvana neka druga", istakao je Latinović.

Dodaje da se u centru grada nalazi i Gajeva ulica.

"Riječ je o Hrvatu njemačkog porijekla, koji je svojom djelatnošću, kroz prihvatanje štokavskog narječja srpskog jezika za osnovu hrvatskog jezičkog standarda, dugoročno doprinio širenju hrvatskog identiteta među Srbima rimokatoličke vjeroispovijesti", pojasnio je on.

Na Gajevu ulicu, kako on kaže, nadovezuje se Ulica Ive Lole Ribara, bliskog saradnika Josipa Broza Tita.

"Najveći tržni centar u našem gradu 'Delta planet' nalazi se u Ulici Frane Supila, hrvatskog političara koji se 1915. otvoreno radovao slomu Srbije, a u naselju Petrićevac postoje ulice Ivana Kukuljevića, hrvatskog političara koji je negirao identitet i prava Srba u Hrvatskoj, i Eugena Kumičića, hrvatskog književnika koji je kroz svoja djela gajio hrvatsko rodoljublje", kazao je on.

Profesor Latinović dodaje da je posebno tužan odnos prema znamenitim vladarima srpske srednjovjekovne zemlje Bosne te su svoje ulice zaslužili najmanje dvojica: ban Kulin i Tvrtko I Kotromanić.

"Početkom marta, moj radni kolega, viši asistent Nikola Ožegović i ja samoinicijativno smo uputili gradskim vlastima pismo vezano sa našim razmišljanjima o nazivima ulica, ali nikada nismo dobili odgovor na naš dopis", kazao je on.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije