Građani u baštama kafića, prolaznici u užem centru grada, te vozači na prometnim raskrsnicama najčešća su meta uličnih prosjaka.
Sa ljetnim danima i velikom koncentracijom građana na gradskim ulicama, povećan je i broj prosjaka, uglavnom djece, romske nacionalnosti.
U prvih pet mjeseci ove godine na području grada evidentirana su 43 slučaja prosjačenja.
`To je veoma kompleksan problem koji zahtijeva učešće svih relevantnih institucija koje se bave ovom problematikom, od policije, centara za socijalni rad, NVO sektora, do romskih udruženja, a sve u cilju razmatranja načina kako postupati sa žrtvama i suzbijati ovaj oblik prinudnog rada i eksploatacije djece`, rekla je Bojana Gašović, portparol CJB Banjaluka.
Prema njenim riječima radnici policije susreću se sa mnogo problema, jer lica kojima se izdaju prekršajni nalozi nisu u mogućnosti da plate novčanu kaznu. Najčešće su to strani državljani, bez prijavljenog mjesta prebivališta i djeca, koju kriminalne grupe iskorištavaju za ulično prosjačenje.
Prosjačenje predstavlja vid destruktivnog ponašanja, koje kao takvo ima obilježje prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru i obilježje krivičnih djela Zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.