Sve više ljudi interesuje se za uzgoj voća i povrća, čini mi se da su upravo zbog pandemije virusa korona ljudi postali svjesni da i sami mogu da uzgoje hranu, mišljenje je Milke Tamamović, jedne od inicijatora akcije "Motiku u ruke da nahranimo Banjaluku" i predsjednika UG "Gradske bašte", koja u svom vrtu uzgaja preko 2.000 neobičnih i rijetkih sorti biljaka, kao i stare balkanske sorte voća i povrća.
U razgovoru za "Nezavisne" ističe da je ovu inicijativu pokrenula u želji da što više zemlje u okolini grada bude obrađeno.
"Smanjena je mogućnost kretanja građana i niko ne zna šta nas još sve čeka u budućnosti. Možemo samo pretpostaviti da je to teška ekonomska kriza i smanjen uvoz. Zbog toga sam smatrala da je ovakva akcija potrebna građanima i pokazalo se da je to istina", rekla je Tamamovićeva i dodala da akcija traje dok god bude trajala sjetva. Ona je istakla dobar odziv građana koji su sugrađanima ustupili svoje zemljište za obrađivanje te da se prijavio i veliki broj baštovana.
"Svi koji su zainteresovani i imaju baštu mogu da se priključe akciji do kraja maja. Svako sadi kako zna, jer nismo imali vremena da organizujemo edukacije, ali se trudim da pomognem svima", kazala je Tamamovićeva.
Sadnja u sklopu ove akcije trenutno se odvija na tri lokaliteta i to na parceli u Priječanima i Šušnjarima, na Starčevici i kod Poljoprivredne škole.
Dodala je da je istovremeno u posljednje vrijeme sve veći broj ljudi iz cijele BiH kontaktira, jer žele da od nje kupe sjemenski i sadni materijal biljaka koje ona uzgaja.
"Zainteresovanost je sada ogromna, možda i veća nego što je ikad bila. Srećom, servis pošte radi, tako da moj sadni i sjemenski materijal putuje do kupaca širom BiH bez ometanja", rekla je Tamamovićeva.
Dodala je da je ovo jasan pokazatelj da trenutni strah da neće biti hrane, ma koliko bio neopravdan, ljude tjera da počnu saditi.
"Pozitivna strana ove krize je što se sve više ljudi okreće sebi i probuđena im je želja da nešto naprave sami", kazala je Tamamovićeva.
Ona je navela da se, iako joj je baštovanstvo u krvi, jer su njeni roditelji uvijek na maloj površini u vrtu uzgajali povrće i voće, profesionalnim uzgojem ovih biljaka počela aktivno baviti nakon što je u pedesetoj godini dobila otkaz. Ističe da se u rijetke vrste voća i povrća zaljubila kada je putovala po južnoj Aziji te da je prihvatila i njihov način baštovanstva, to jest da se na malim parcelama uzgoji što veća količina hrane.
"U Aziji sam na tropskim pijacama isprobala veliki broj vrsta voća i povrća koje nikada ranije nisam vidjela i već tada sam počela prikupljati sjemenski materijal", navela je Tamamovićeva. Goji bobice, hokaido tikve, sibirski kelj, crveni, narandžasti i ljubičasti čili, tigrasti izduženi paradajz, kivano, fizalis voće, kao i andska jagoda, samo su neke od brojnih sorti iz njene bogate kolekcije. Ljubav prema neobičnim biljkama rođena je u Aziji, ali prema njenim riječima, rijetki su u BiH tada njenu ljubav prema ovim sortama dijelili, te je bilo veoma teško promijeniti ustaljeno mišljenje i navike ljudi.
"Mogu reći da u BiH sada oko 1.000 porodica sadi batat, vrstu slatkog krompira, mojom zaslugom, iako su na početku stalno odbijali da ga počnu uzgajati", rekla je Tamamovićeva.
U uzgoju i brizi o ovim biljkama pomažu joj muž i troje djece, a nerijetko joj djeca sa svojih putovanja donose nove sjemenske materijale. Da svaka zgrada u gradu na svom krovu uzgoji pravu malu baštu, ideja je koju Tamamovićeva želi da ostvari u budućnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.